Dok su ministar Aladrović i potpredsjenik Vlade Milošević pod Premijerovom zaštitom iako ih DORH kazneno istražuje, ministrica Nataša Tramišak zbog prijetnji koje dobiva izazvala je drugačiju reakciju predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
Pitanje je zašto premijer Andrej Plenković drugačije tretira ministricu čiji su krimen prijetnje koje nije prijavila, a netko ih je plasirao u medije, od ministara koji se nose s kaznenim prijavama. Naime, premijer Plenković je i u prethodnom, ali i ovom drugom mandatu jasno davao do znanja kako stoji uz svoje ministre sve do trenutka dok ga “viša sila” nije primorala da ih makne s pozicije. Ministrica Nataša Tramišak izazvala je potpuno drugačiju Premijerovu reakciju. Naime, odgovarajući na novinarska pitanja Plenković je dao do znanja kako je spreman smijeniti je.
I dok dio medija traži grijeh ministrice Tramišak u davanju posla Fini, umjesto objave javnog natječaja, Anto Đapić u svojoj kolumni na Maxportalu, naglašava kako prijetnje ministrici nisu bizarne, nemaju veze s odnosom Plenković – Anušić, ali ima veze s pitanjem dojma takozvane “duboke države”.
Zašto se ministrica nije obratila premijeru?
“U situaciji kad je već postao notoran narativ i prevlađujući dojam u javnosti da su gotovo svi nositelji javnih i državnih funkcija, uz časne izuzetke, među koje se bez okolišanja može ubrojiti mlada ministrica Tramišak, samo manekeni za moćne prikrivene dubinske interesne skupine i strukture koje stvarno upravljaju državom, nacionalnom imovinom i bogatstvom nazvati slučaj bizarnim je čin otvorenog odricanja od svoje ministrice i posredno vode na mlin dojmu i prenositeljima tvrdnji o moćnoj paradržavnoj strukturi. Slučaj prijetnji ministrici Tramišak nije bizaran, pogotovo u kontekstu u kojem je to Andrej Plenković naglasio,” napisao je Đapić u svojoj kolumni za Maxportal.
Đapić dalje navodi da “ako ministar ili ministrica njemu kao mandataru nije prijavila/prijavio tako ozbiljne prijetnje, jednako ozbiljne prema osobnom integritetu nositelja prvorazredne državne dužnosti, kao i prema samoj državi i povjerenju naroda u državnu vjerodostojnost, što bi mu u oba slučaja moralo biti primarno važno, onda se postavlja pitanje minimuma povjerenja između predsjednika Vlade i njegovih ministara.
Poseban problem Đapić vidi jer se radi o ministrici za čiju se državnu nadležnost vežu europski fondovi i golemi iznosi novca. Kako navodi, upravo se podzemlje, takozvana duboka država i paradržavlje, okupljaju oko novca i nastoji imati upliv u raspodjelu silnih milijardi eura koje je svojim osobnim ugledom, vještinama i zanjem osigurao kao Andrej Plenković.
Tko je Nataša Tramišak?
Za Natašu Tramišak, Đapić koji je osobno poznaje, napisati će kako se radi o iznimno integralnoj osobi besprijekornog životopisa, kulturološko-socijalnog profila, uspješnoj, poštenoj i predanoj Hrvatici u punom značenju te riječi. Đapić tvrdi kako je Tramišak dobitak za HDZ, ali i za Hrvatsku, o čemu svjedoče rezultati njezinog rada.
Upravo iz navedenih razloga Đapić postavlja pitanje kako je moguć takav komunikacijski jaz između premijera Plenkovića i njegove ministrice i kakve imlikacije nosi to što se zbog prijetnji nije obratila njemu.
“A, ima vrlo opasne implikacije, upravo vezane za pretežiti narativ i dojam da Hrvatsku predstavljaju nesamostalni manekeni, sve nemuštijeg i slabijeg profila u ime i za račun skrivenih, mutnih i opasnih skupina, pri čemu manekeni često budu prisiljeni zbog nedostatka integriteta i viška ambicija obaviti prljave poslove te biti osobno javno osramoćeni, pa i kazneno procesuirani kao najslabije karike u tom opasnom paradržavno-državnom lancu,” piše Đapić te dodaje:
“Može država danas zatvarati Rimac, Žalac, mogu sutra zatvoriti i Pavića, kao što su po svemu dostupnom mogli i Milanovićevog ministra Jakovinu, koga se i u EU optuživalo zbog navodne kooperacije s Todorićem vrijedne pola milijarde kuna, ali nitko ozbiljan u Hrvatskoj nikada neće pomisliti da su ti ljudi činili to za što ih se optužuje jer su bili profilni kriminalci ili da su sami imali moć upustiti se u takve radnje bez straha.
To, upravo činjenica da su se svi ti ljudi radeći svjesno kaznena djela ili moguća kaznena djela, vrlo izgledno polazili od toga da moraju to raditi zbog karijera te da smiju to raditi računajući na moćnu zaštitu, je razlog za golemu zabrinutost i vrlo pažljivo komuniciranje o javno dostupnim pritiscima na osvjedočeno sposobnu i karakternu ministricu Tramišak.”
Đapić tvrdi kako se svatko pametan mora zapitati zašto je ministrica tako dugo šutjela o brutalnim prijetnjama koje je dobivala. Medijsko nametanje kako se radi o prijeporu između Anušića i Plenkovića Đapić navodi kao neznanje onih koji to čine.
“Javna je tajna da je oko HDZ-a s godinama obnašanja vlasti na državnoj, regionalnim i lokalnim pozicijama, posve prirodnim refleksom nastala, stasala i umnožava se opasna mreža profitera, lupeža, raznih mešetara i trgovaca, prevarenata i mutikaša, u svim strukturama društva, od privilegiranih “poduzetnika”, lobista, PR “stručnjaka”, “znanstvenika”, s uporištima u svim relevantnim strukturama društva, od duhovnih, kulturnih, sporskih do obavještajnih, akademskih i gospodarskih, koji svoj legitimitet i tržišnu vrijednost prodaju pozivajući se na moćne ljude stranke, politike i države,” piše Đapić u kolumni na Maxportalu.
Tvrdi kako je osobno svjedočio nizu situacija pozivanja na vrh, posebice u vrijeme Sanadera, Milanovića, Karamarka, a i danas Plenkovića. Tvrdi i kako pouzdano zna da su takvi tipovi najčešće opasni profiteri koji ciljano računaju na činjenicu da golema većina ljudi neće biti u prilici provjeriti njihove tvrdnje povezanosti s “vrhom”. Đapić tvrdi kako pouzdano zna i da najčešće upravo taj “vrh” ne zna što se radi u njegovo ime, no i da jedino “vrh” to može prekinuti.
“Takvog naslijeđa i takvog djelovanja oko sebe na svim razinama, Plenković mora biti svjestan i mora za to imati nultu stopu tolerancije. Hrvatski državni poredak je potpuno zreo za redefiniciju, uz naglasa da rekonstrukcija Vlade, koja je nužna uz nužno drugačije poruke Andreja Plenkovića, koju zagovara tragikomična oporba, pa ni izbori koje prizivaju moleći Boga da ih ne bude, neće ništa bitno promijeniti. Državni poredak je zbog svega što sam naveo u kroničnoj krizi, pa će čak i od većine današnjih ministara, koje ozbiljan obrtnik nikada ne bi zaposlio, doći još lošiji jer dobri i sposobni ljudi se neće upuštati u to. Zato je Nataša Tramišak, koja je od početka mandata bila izložena interesnim i političkim pritiscima, sjetimo se državne tajnice Đurić, koja je vedrila i oblačila u mandatu Žalac-Pavić, provorazredna dragocjenost koju treba sačuvati i ohrabriti da nastavi raditi po savjesti za Hrvatsku,” piše Đapić i dodaje kao zaključak:
“Zbog toga Plenković i HDZ ne mogu držati bizarnim činjenicu da su navodno mediji prvi doznali za prijetnje ministrici, nego se, ako je to točno, pitati kako je to moguće. Što se skriva iza toga? To nisu bizarnosti, već prvorazredna nacionalna državna pitanja.”
