U Europi se otvara novo poglavlje sigurnosti – ono koje će zahtijevati od vlada, ne samo da kažu kako im je glavni prioritet obrana svoje nacije, već da to i dokažu svojim akcijama i ulaganjima.
Ovu seizmičku promjenu pokrenu je ruski rat u Ukrajini, čineći više za promoviranje NATO obrambenog saveza nego bilo koji događaj od njegova osnutka prije više od 70 godina – uključujući i cijeli Hladni rat, piše Sky News.
To je razlog zašto su dvije, povijesno neutralne europske zemlje, Finska i Švedska, spremne zatražiti članstvo u klubu prkoseći upozorenjima Moskve, što je za njih zapanjujuća promjena u vanjskoj i obrambenoj politici.
Promijene zbog rata u Ukrajini, također, objašnjavaju zašto je Ujedinjeno Kraljevstvo upravo potpisalo nove sigurnosne paktove s obje nordijske države, jamčeći kako će ukoliko budu napadnute stati u njihovu obranu.
Ovo obećanje već dovodi Helsinki i Stockholm korak bliže kolektivne sigurnosti koju pruža NATO, čak i prije bilo kakvog formalnog poteza za pristupanje klubu od 30 članova.
Takvi potezi bili bi nezamislivi prije jedva šest mjeseci, s Finskom i Švedskom koje su pažljivo balansirale svoje odnose sa zapadnim saveznicima i svojim ogromnim ruskim susjedom.
Posebno je u tome bio uspješan finski predsjednik Sauli Niinisto koji je imao najbolji odnos sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom od svih europskih čelnika.
U prvim danima rata u Ukrajini, na njega se gledalo kao na nekoga tko je mogao najvjerodostojnije voditi napore za posredovanje u miru.
Sada se čini da je spreman pokrenuti korake za svoju zemlju koja će konačno odabrati stranu i pridružiti se savezu koji je usredotočen na pokušaj obuzdavanja ruske prijetnje.
