Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako će visoki predstavnik u BiH nametnuti izmjene Izbornog zakona, no kako su izbori na vratima, postavlja se pitanje kada će to učiniti.
Bosna i Hercegovina je rijetko u središtu europske pažnje, a isto važi i za najmoćnijeg čovjeka u toj državi – visokog predstavnika međunarodne zajednice, piše Michael Martens u tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung, koji prenosi DW.
Christian Schmidt ne potcjenjuje radikalnu retoriku hrvatskih i srpskih političara, no to ne smatra jedinim uzrokom za deficit u državi, navodi se u tekstu.
“Tamo (u Sarajevu) je Christian Schmidt mogao pustiti da se njegova karijera mirno privede svom kraju, uz petocifrenu mjesečnu plaću, bez odbijanja poreza. Međutim, Schmidt svoj mandat ne promatra na taj način, nego želi promijeniti tu balkansku državu, ako bude potrebno – i dekretom. Zbog tog stava je u kolovozu u kratkom roku zapamćen i u Njemačkoj. Snimak njegovog izbijanja bijesa na konferenciji za medije u Goraždu masovno se dijelio po društvenim mrežama, a do njega je došlo zbog agresivnih, ponekad i osobnih napada na njega. Odbijanje njegovih reformskih planova bilo je žestoko. Schmidta su optužili kako je bio pristran u korist etničke grupe bosanskih Hrvata,” navodi autor i dodaje kako je najveći otpor stigao od Bošnjaka.
Bošnjaci su na visokog predstavnika gledali kao na saveznika, očekujući da će on iskoristiti svoje ovlasti kako bi centralizirao BiH po volji bošnjačke većine, navodi autor teksta.
Bošnjaci žele drugačiju Bosnu
“Iza šifre da žele “građansku Bosnu” u kojoj se svaki glas jednako računa, često se krije želja Bošnjaka da iskoriste brojčanu nadmoć u drugačije strukturiranoj Bosni. Za neke bošnjačke jastrebove, intervencije visokog predstavnika nisu bile dovoljno oštre. […] Iako Schmidt ne umanjuje niti potcjenjuje radikalnu retoriku hrvatskih i srpskih političara, on ne smatra to jedinim uzrokom za problem u državi, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
“Između ostalog, on svojim intervencijama želi spriječiti Bošnjake da zloupotrijebe svoju brojčanu nadmoć u etnički proporcionalnom sistemu zastupljenosti kako bi nadjačali Hrvate. To se događa tako što se Bošnjaci proglašavaju Hrvatima i kao kandidati biraju na funkcijama koje su prema Ustavu rezervirane za predstavnike hrvatske etničke grupe – piše FAZ i citira jednog stranog diplomata u Sarajevu koji kaže:
“Kada se neki Mehmet Mehmetović proglasi Hrvatom i kao takav bira u Parlament, već se po imenu može primjetiti da se radi o Bošnjaku.”
U tekstu se dalje kaže: “Schmidt u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung kaže isto, samo na diplomatski način: “Netko iz bošnjačkog stranačkog miljea mi je jednom rekao da to naravno nije pravo predstavljanje Hrvata, kada se neko sa prepoznatljivim bošnjačkim porijeklom izjašnjava kao Hrvat.”
Reforme tek poslije izbora
Usprkos otporu, Schmidt insistira na svojim reformskim planovima. No toga će se prihvatiti tek nakon izbora 2. listopada: “Bili smo previše blizu izbora za velike intervencije. Morate imati na umu da određena pitanja mogu suviše dominirati izbornom kampanjom i odgurnuti važna pitanja u stranu,” rekao je Schmidt u intervjuu, objašnjavajući svoju suzdržanost.
Hoće li intervenirati nakon izbora ako se stranke ne dogovore oko reformi za koje visoki predstavnik misli da su važne, Schmidt kaže: “Blokada još uvijek nije razriješena. U svakom slučaju, kada budem donosio odluke, donosit ću ih na način da se mogu i proceduralno provesti te da budu pravno obvezujuće. Inače, ne bih s tim uopće započinjao.”
Na pitanje u kojoj mjeri za svoje inicijative ima podršku Washingtona, EU i Berlina, Schmidt gotovo prkosno odgovara: “Naravno da sam se konzultirao. Ali, također, sam svima jasno stavio do znanja kako vidim opis svog posla. Ja nisam izvršni tajnik strana koje su potpisale Dejtonski sporazum.”
Što se tiče protivnika u Bosni, Schmidt se prikazuje borbeno: “Također bih savjetovao nekim domaćim igračima u BiH da ne potcjenjuju moju neoovisnost.”
Međutim, otpor je sve jači a u Bosni i Hercegovini postoji sve manje povjerenja u OHR-a.
Dodik – ozbiljnija prekretnica
“Schmidt sa svojim idejama nije samo okrenuo protiv sebe političku elitu bošnjačke većine i jednu malu grupu zapadnih intelektualaca. I tisuće ljudi ogorčeno je demonstriralo pred Schmidtovim sjedištem u Sarajevu. Bošnjački političari i intelektualci upustili su se u prijetnje ratom,” podsjeća se dalje u članku.
Frankfurter Allgemeine Zeitung navodi i kako je Spiegel nedavno pisao da treba ukinuti OHR, jer je ta institucija “nedemokratska”, “neokolonijalna” i “nedopustiva” za BiH ali i da je švicarski Neue Zürcher Zeitung u komentaru to obrazložio time da je ured već dugo vremena “odvojena od realnosti u zemlji.”
U nedjelju su u BiH Opći izbori. Oko 3,3 milijuna ljudi će glasovati, a pri tome će biti zanimljivo vidjeti hoće li Milorad Dodik ostati na vlasti. Nijedan europski političar, osim diktatora Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji, nije svoju političku sudbinu više vezao za ruskog predsjednika Putina – kao Dodik. Moguće je da bi ovoga puta opozicija mogla pritisnuti dugogodišnjeg moćnika Dodika, koji je u više navrata istupao s agresivnim prijetnjama secesijom Republike Srpske. To bi bila prekretnica za Bosnu, ozbiljnija od bilo koje uredbe visokog predstavnika, zaključuje autor članka u Frankfurter Allgemeine Zeitung.
