NATO je bio spreman na mogućnost da Rusija pokuša iskušati savezničku odlučnost namjernim ili slučajnim gađanjem teritorija države članice – poput Poljske – koja dijeli granicu s Ukrajinom.
Smrtonosna eksplozija projektila u Poljskoj označava prvi put da je ruski rat u Ukrajini pogodio tlo NATO-a kao ozbiljan test za savez.
No, sudeći prema prvim naznakama, kriza nije okidač izravnog vojnog sukoba između NATO-a i Moskve, piše u svojoj analizi Sky News.
Umjesto toga, naglašava rizik da se u ukrajinski rat slučajno uvuče u NATO – zbog pogreške ili krive procjene Rusije.
Svjetski čelnici održali hitan sastanak
Američki predsjednik Joe Biden rekao je kako je “malo vjerojatno” da je projektil ispaljen iz Rusije, dok je novinska agencija Associated Press citirala američke dužnosnike koji kažu da su se ruski projektili na tlu Poljske mogli naći kao rezultat ukrajinskih protuzračnih obrambenih sustava.
Poljski predsjednik Andrzej Duda dosad je rekao kako njegova zemlja nema uvjerljive dokaze o tome tko je ispalio projektil i kako se čini da je napad bio jednokratni incident, a ne stalna prijetnja.
Što će poduzeti NATO?
Opći rat s Moskvom posljednja je stvar koju NATO želi, ali saveznici će vjerojatno nastojati na neki način odgovoriti na eksploziju koja se dogodila u Poljskoj u utorak, a u kojoj su poginule dvije osobe.
U prvom koraku, održat će hitne razgovore u srijedu ujutro u svom sjedištu u Bruxellesu, a Poljska će zatražiti konzultacije prema članku 4 NATO ugovora.
Članak 4 dopušta savezniku koji se osjeća ugroženim da raspravi svoje strahove vezane za napad na njezino tlo i svaku moguću akciju.
Razmjeri reakcije ovisit će o tome što se dogodilo te zašto i kakvu poruku 30 država članica želi poslati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
NATO je do sada nastojao izbjeći sukob otkako je Rusija u veljači pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu, koja nije dio NATO-a.
No, savez je također bio spreman na mogućnost da Rusija pokuša iskušati savezničku odlučnost namjernim ili slučajnim gađanjem teritorija države članice – poput Poljske – koja dijeli granicu s Ukrajinom.
Snage NATO-a imat će moguće ratne scenarije i način na koji najbolje odgovoriti.
To znači da će, nakon što bude jasno što se dogodilo, reakcija NATO-a vjerojatno biti brza. Ali, bit će potreban konsenzus.
Ako se utvrdi da su se eksplozije u Przewodowu, selu u istočnoj Poljskoj, blizu granice s Ukrajinom, dogodile greškom ili kao rezultat ukrajinskih protuzračnih obrambenih sustava koji su izbacili ruske projektile s neba, saveznici bi mogli odlučiti ojačati svoje obrane.
Ako se, što se čini daleko manje vjerojatnim, utvrdi da je Rusija namjerno lansirala projektile na Poljsku, Moskva će svjesno prijeći crvenu liniju.
Saveznici su jasno rekli da će uzvratiti udarac ako bilo koji dio NATO-a bude napadnut. To bi moglo značiti čak i pozivanje na članak 5. Ugovora o osnivanju saveza, u kojem stoji da je napad na jednog napad na sve i mogao bi dovesti do toga da NATO saveznici uzvrate vojnom silom.
Prijetnja oružanim odgovorom na svaki oružani napad kamen je temeljac sposobnosti saveza da obrani sebe i svoje interese.
Napad Rusije na Poljsku bio bi namjerni test ove odlučnosti.
NATO će morati balansirati pokazujući da se takva akcija neće tolerirati i da se više nikada ne smije ponoviti, s potrebom da spriječi izazivanje šireg rata između dva nuklearno naoružana protivnika.
