Tageszeitung iz Berlina i Standard iz Beča pišu o napetostima u BiH zbog izmjena Izbornog zakona koji je htio prije izbora uvesti visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt:”Za zatrovanu atmosferu u zemlji su odgovorni i nacionalistički komentari u medijima”.
Iako je Schmitova namjera bila uvesti izmjene Izbornog zakona, na kraju se sve svelo na tehničke izmjene. Je li se visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt uplašio prosvjeda ili je htio dati političarima BiH još jednu priliku za dogovor za sada su sve nagađanja. No, Bosna i Hercegovina zauzela je prostor u njemačkim medijima.
Tako se list Tageszetung iz Berlina osvrnuo na prosvjede ispred sjedišta visokog predstavnika u Sarajevu, gdje se okupilo 7.000 ljudi koji su naveli kako prosvjeduju jer ne žele dalje produbljivanje etničke podjele kroz promjene Izbornog zakona, na način na koji je to najavio Christian Schmidt.
„Sve je bilo mirno, dok nije došlo do remetilačkog manevra muslimanske nacionalne stranke SDA, koja je uz glasne zvižduke htjela preuzeti komandu,” piše TAZ. List potom objašnjava zašto je bosanskohercegovački Rom Dervo Sejdić pozvao na demonstracije, na koje se, između ostalih, odazvala SDP, Naša stranka ali i SDA.
“Prije nekoliko godina, zajedno s predsjednikom Židovske zajednice Jakobom Fincijem, Sejdić je uspješno vodio proces pred Sudom za ljudska prava u Strassbourgu jer je bio diskriminiran. Pošto se ne može identificirati s kategorijama Bošnjak, Srbin ili Hrvat, on se do danas ne može kandidirati za člana Predsjedništva BiH. U presudi suda je stajalo kako u demokraciji svi imaju ista prava i da se politički sistem u BiH mora prilagoditi standardima u Europi. To je bilo 2008. godine, ali od tada se ništa nije promijenilo. Svi pokušaji da se progura ustavna reforma propali su zbog otpora nacionalista i njihovih simpatizera u međunarodnoj zajednici i EU-u,” naveo je Tageszeitung.
Njemački list ukazuje i da je rezolucija Bundestaga prije dva tjedna mnogim ljudima u BiH ponovo “ulila” nadu, ali da je Schmidt predstavio projekt koji ide u “suprotnom” pravcu – prema “daljnjim” etničkim podjelama.
“Schmidt time daje za pravo onim hrvatskim ekstremistima koji godinama blokiraju institucije bošnjačko-hrvatskog entiteta i tvrde da su Hrvati ugrožena manjina u BiH, te da se moraju bojati za svoje živote, mada su oni, srazmjerno svom broju, privilegirani. Iako čine 15 posto populacije u Bosni i Hercegovini, oni zauzimaju 30 posto funkcija u državnom aparatu“, piše TAZ i zaključuje: “Činjenica da Schmidt želi prihvatiti zahtjeve hrvatskih nacionalista već je narušila ugled visokog predstavnika. On je, ako ništa, većinu stanovništva sada ujedinio protiv sebe.”
U tekstu se navodi kako bi neke promjene izbornog zakona, koje je najavio visoki predstavnik Schmidt, dovele do više transparentnosti i efikasnosti, ali da je sporna formula o slanju predstavnika u Dom naroda, od koje profitira HDZ. “Ali i reakcija bošnjačkih nacionalista je pretjerana i licemjerna kada govore o apartheidu i kada sebe uspoređuju s Palestincima. Pri tome, nitko ne spominje da su se u prošlosti nehrvati deklarirali kao Hrvati kako bi ušli u parlament,” piše Standard.
“Za zatrovanu atmosferu u zemlji nije odgovoran samo visoki predstavnik. On je pod velikim pritiskom administracije u Washingtonu, koja djeluje netransparentno. Sada je važno da dođe do deeskalacije i da se izbjegavaju govor mržnje ili ekstremne usporedbe, posebno s obzirom na to da nacionalistički komentari u medijima opasno zaoštravaju napetosti u BiH,” zaključuje Standard.
Stanje u BiH ipak nije dovoljno poznato nikome izvan te zemlje, a i tamo pogled na situaciju ovisi o pripadnosti narodu. Što se pak tiče pisanja njemačkih medija oni uvelike ovise o lobiranju, a tu se Bakir Izetbegović, sudeći prema njegovim izjavama, dobro posvetio. Kako je naglasio hrvatski premijer Andrej Plenković, Izetbegović bi najradije prebrojavao narod, što je potpuno u suprotnosti s Daytonskim sporazumom.
