• Impressum
  • Izjava privatnosti
  • Naslovnica
Cronika
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Lokalno
      • Osječko-baranjska županija
        • Osijek
        • Vladislavci
      • Splitsko-dalmatinska županija
        • Kaštela
        • Lećevica
        • Sinj
        • Split
      • Vinkovci
      • Virovitica
      • Vukovar – Grad Heroj
      • Zagreb
  • Domovinski rat
    • Sjećanje i istina
    • Dani sjećanja
  • Intervju Tjedna
  • Promo
  • Reflektor
    • Iza objektiva
    • U fokusu
  • Hrvati u svijetu
  • Zdravlje
  • Psihologija
  • Kolumne
    • Mladen Pavković
    • Vjekoslav Krsnik
    • Draženka Franjić
No Result
View All Result
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Lokalno
      • Osječko-baranjska županija
        • Osijek
        • Vladislavci
      • Splitsko-dalmatinska županija
        • Kaštela
        • Lećevica
        • Sinj
        • Split
      • Vinkovci
      • Virovitica
      • Vukovar – Grad Heroj
      • Zagreb
  • Domovinski rat
    • Sjećanje i istina
    • Dani sjećanja
  • Intervju Tjedna
  • Promo
  • Reflektor
    • Iza objektiva
    • U fokusu
  • Hrvati u svijetu
  • Zdravlje
  • Psihologija
  • Kolumne
    • Mladen Pavković
    • Vjekoslav Krsnik
    • Draženka Franjić
No Result
View All Result
Cronika
No Result
View All Result
Home Istaknuto

Koliko je vjerojatno da će Putin upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini?

Draženka Franjić Autor Draženka Franjić
08/10/2022
u Istaknuto, Svijet, Vijesti
0
0
Rusija uvodi vizna ograničenja za građane “neprijateljskih zemalja”

Izvor: Twitter

0
SHARES
0
VIEWS
Podijeli na FacebookuPodijeli na X (Twitter)Pošalji na E-mail

Putinove pseudopovijesne teorije zavjere, prkosan ton i agresivne aluzije pokušavaju poslati poruku: Ne petljajte se s čovjekom s bombom na obaraču. No, koliko je vjerojatno da će Putin s riječi prijeći na djelo?

Tijekom svog govora od 30. rujna u kojem je proglasio nezakonitu aneksiju četiri ukrajinske oblasti, Putin je ponovno upozorio da će upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” za obranu takozvanih “ruskih zemalja”.

Putinov zahtjev je jednostavan: Kijev mora zaustaviti svoju protuofenzivu, a Zapad mora prestati podržavati Ukrajinu i postići dogovor s Kremljom, piše Illia Ponomarenko, za Kyiv Independent.

Kako se ruski položaji na bojnom polju pogoršavaju, vjerojatnost da će Putin baciti nuklearnu bombu na Ukrajinu ovisi o cijeni koju bi morao platiti za te svoje akcije, odnosno je li Zapad spreman potvrditi svoju spremnost da u tom slučaju nanese razoran odgovor.

“Što je Putin uvjereniji da upotreba nuklearnog oružja neće postići odlučujuće učinke, već će povući izravnu zapadnu konvencionalnu vojnu intervenciju u sukobu, to je manja vjerojatnost da će izvesti nuklearni napad,” napisao je američki think tank Institute for the Study of War ( ISW).

Hoće li Putin pribjeći upotrebi taktičkog nuklearnog oružja?

Prema izvješću Federacije američkih znanstvenika iz 2022., Rusija je i dalje vodeća svjetska nuklearna sila, s ukupnim inventarom od 5977 bojevih glava kojima raspolaže.

Ali, korištenje svoje strateške nuklearne trijade za poticanje potpunog termonuklearnog rata scenarij je u kojem je najmanje vjerojatno da će Kremlj postići kraj kakav želi Putin.

Što se tiče ruskog rata u Ukrajini, puno više smisla ima razmotriti upotrebu taktičkog nuklearnog oružja Moskve. Naime, strateško nuklearno oružje ima veliku snagu i namijenjeno je nanošenju razorne štete daleko od bojnog polja na bilo čemu, od gradova do kritične infrastrukture, čime se potkopava sposobnost mete da vodi rat.

Taktičke nuklearne bombe male snage dizajnirane su da imaju manje značajan utjecaj i da se koriste na bojnim poljima u vojnim situacijama. Tipično taktičko nuklearno oružje uključuje projektile, gravitacijske bombe, topničke granate ili opremljena torpeda s eksplozivnom snagom od nekoliko kilotona.

Nasuprot tome, atomska bomba korištena na Hirošimu 1945. bila je oko 15 kilotona. RS-24 Yars, jedna od glavnih ruskih strateških interkontinentalnih raketa, može nositi bojeve glave od nekoliko stotina kilotona svaka.

Ono što je kritično, taktičko nuklearno oružje nikada nije korišteno u borbi.

Nemoguće je precizno reći koliko taktičkih bojevih glava Rusija trenutno ima u svom arsenalu. Istraživačka služba američkog Kongresa iz 2021. procijenila je ruske zalihe između 1000 i 2000 bojevih glava.

Točka bez povratka

Moskva se trenutno suočava s hitnim zadatkom pokušaja zaustavljanja ukrajinske protuofenzive, koja je već preuzela velike dijelove istočnih i južnih regija zemlje. Kremlj je pokušao popraviti situaciju na dva načina.

Prvi je najava “djelomične mobilizacije” u Rusiji. Međutim, novačenje tisuća jedva obučenih, slabo organiziranih i nemotiviranih ljudi vjerojatno neće ojačati iscrpljene ruske vojne jedinice ili pomoći Moskvi da preokrene svoj silazni smjer u ratovanju protiv dobro obučene i opremljene ukrajinske vojske.

Drugi je stalni pritisak na Europu putem opskrbe prirodnim plinom. Kremlj otvoreno gura narativ da će se Europa ove zime smrznuti do smrti ako ne prestane podržavati ratne napore Ukrajine. Unatoč tome, NATO i većina europskih država nastavljaju pružati pomoć Ukrajini i aktivno pronalaze načine da kompenziraju smanjeni uvoz ruskog plina.

Taktičko nuklearno oružje moglo bi biti logičan plan C za Rusiju.

Međutim, jedna taktička nuklearna bomba Rusiji neće donijeti željene rezultate na bojnom polju u Ukrajini. U tom sluaju ukrajinska vojska ostaje relativno nekoncentrirana, no jedna taktička nuklearna bomba neće nanijeti kritičnu štetu ukrajinskim ratnim naporima duž linije fronte od 1.000 kilometara.

Kremlj bi tada neizbježno morao upotrijebiti višestruke udare kako bi skrenuo ukrajinsku protuofenzivu.

No, čak bi i jedan jedini nuklearni napad označio kraj Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja, eskalirajući rat i izazivajući bijes ne samo NATO-a i Zapada, već i Indije i Kine, koje su već izrazile svoje nezadovoljstvo ruskim ratom.

Ruska upotreba nuklearnog oružja, također, bi riskirala izravnu odmazdu NATO-a. Naime, u izjavi od 25. rujna, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan upozorio je da će se Rusija suočiti s “katastrofalnim posljedicama” u slučaju nuklearnog napada na Ukrajinu.

Teške političke i vojne posljedice takvog koraka uvelike bi nadmašile potencijalne dobitke Rusije. Štoviše, brzi odgovor Zapada nakon upotrebe jedne taktičke nuklearne bombe spriječio bi Rusiju da nanese naknadne udare.

Kremlj, također, može pribjeći nuklearnom teroru ciljajući udare na ukrajinske gradove ili kritičnu infrastrukturu ili poduzimajući demonstracijske napade kako bi potaknuo strah.

Međutim, ISW sugerira da je malo vjerojatno da će takvi napadi natjerati Ukrajinu ili Zapad na predaju.

Američki think tank primijetio je da bi to bilo ogromno kockanje koje je Putin povijesno odbijao prihvatiti.

“Ukrajinska vlada i narod opetovano su demonstrirali svoju volju za nastavkom borbe. Zapad bi smatrao velikim izazovom jednostavno predati se pred takvim užasnim djelima bez presedana koji bi takva predaja stvorila.”

Oglašavanje zvona za uzbunu

U tom smislu, zapadni obavještajci mogu nadzirati ruska nuklearna postrojenja i oglasiti zvona za uzbunu ako Rusija počne provoditi potrebne pripreme. Svijet neće biti nespreman ako Rusija odluči upotrijebiti taktičke nuklearne bombe u borbi i tako će imati priliku odgovoriti.

Postavlja se i pitanje je li ruska vojska u Ukrajini spremna djelovati u okruženju nuklearnog ratovanja.

Konvencionalno ratovanje već je stvorilo ozbiljne probleme s moralom među ruskim vojnicima u Ukrajini. Takvi problemi su ubrzali fenomen “500-te”, pripadnika ruske vojske koji odbijaju sudjelovati u neprijateljstvima, bez obzira na oštre kazne Kremlja za “odbijače”.

Otvoreno je pitanje hoće li ruska nemotivirana, jedva obučena i silom mobilizirana vojska djelovati učinkovito nakon što je vidjela oblake gljiva na bojnom polju.

Pravila za učinkovitu uporabu taktičkog nuklearnog oružja znače da bi eksplozije stvorile rupe u ukrajinskoj obrani, a ruske mehanizirane jedinice morale bi odmah projuriti kroz te rupe duboko u ukrajinsku pozadinu, ravno kroz točno ciljana područja.

Čak i u konvencionalnom ratovanju, ruska vojska sada nije u mogućnosti napasti zbog nedostatka ljudstva i organizacije. U okruženju nuklearnog ratovanja, osim upitnog morala, Rusi bi ostali bez odgovarajuće obuke, opreme i zaštite.

Drugim riječima, za Putina nuklearno oružje u ruskom neuspjelom ratu znači stvaranje više nepovratnih problema s malo ili nimalo željenog učinka.

“Putin pokušava prisiliti Kijev za pregovarački stol aneksijom teritorija pod ruskom okupacijom i prijetnjom nuklearnom uporabom,” ocijenio je ISW.

“Putinov poziv na pregovore i implicitne nuklearne prijetnje usmjerene su i na Ukrajinu i na Zapad; on vjerojatno netočno procjenjuje da će njegovo nuklearno držanje na rubu dovesti do toga da Sjedinjene Države i njihovi saveznici izvrše pritisak na Ukrajinu da pregovara,” zaključio je svoju analizu ratni izvjestitelj za obranu i sigurnost Kyiv Independenta.

Oznake: Nuklearna bombaNuklearni rat
Prethodna vijest

Penava pozvao premijera Plenkovića da podnese ostavku zbog sisačke rafinerije

Sljedeća vijest

Svečano obilježena 31. godišnjica osnutka Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek

Draženka Franjić

Draženka Franjić

Sljedeća vijest

Svečano obilježena 31. godišnjica osnutka Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek

  • Impressum
  • Izjava privatnosti
  • Naslovnica

© 2024 Cronika portal

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password? Sign Up

Create New Account!

Fill the forms below to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

No Result
View All Result
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Lokalno
      • Osječko-baranjska županija
      • Splitsko-dalmatinska županija
      • Vinkovci
      • Virovitica
      • Vukovar – Grad Heroj
      • Zagreb
  • Domovinski rat
    • Sjećanje i istina
    • Dani sjećanja
  • Intervju Tjedna
  • Promo
  • Reflektor
    • Iza objektiva
    • U fokusu
  • Hrvati u svijetu
  • Zdravlje
  • Psihologija
  • Kolumne
    • Mladen Pavković
    • Vjekoslav Krsnik
    • Draženka Franjić

© 2024 Cronika portal