U Baranji na krajnjem istoku Lijepe naše, a u sklopu obilježavanja Tjedna Osječko-baranjske županije, prošlog je vikenda održano jedinstveno gastro događanje – Festival tista koji slavi gastronomiju podunavskih Hrvata.
Tako su se na „rubu ruba“ Hrvatske, u mjestu Topolje koje se nalazi na tromeđi Osijeka, Pečuha i Subotice okupili majstori tista baranjske šokadije, Mohača u Mađarskoj, Tavankuta i Bačkog Monoštora u Vojvodini. Lokšice, trganci, rezanci, zavezanci, čikovi, valjušci, taške, čikmaki… posjetitelji su, mnogi od njih i prvi put u životu, kušali brojne forme tradicionalne šokačke tjestenine. Dok su slatke verzije tista nestajale čim se zamijesila nova tura, slane su nadopunjavala druga tradicionalna jela poput paprikaša od guske, ovce, pijetla, perkelta od divljači i čuvenog graha u zemljanom loncu. Čuvari tradicije trgali su i mijesili tijesto pred posjetiteljima i otkrivali tajne idealnog tista, a Festival tista od zaborava je otrgnuo jela koja se ne mogu pronaći po baranjskim restoranima.
Prikazani su i brojni stari zanati. Djeca su izrađivala bušala i škrebetala koje su neizostavan dio UNESCO-m zaštićenih Mohačkih buša, inače hrvatskog običaja u Mađarskoj. Bački Monoštor, selo na sedam Dunava pokazalo je kako se izrađuju klompe i ribarske mreže dok nije bilo osobe koja se nije divila fascinantnim bunjevačkim slikama od slame iz Tavankuta… Domaće snage predstavljao je nedavno zaštićeni baranjski šokački vez kroz razno razne torbice, čarapke i suvenire. Kao što su sam vizual Festivala tista govori, slavile su se čudesne ljudske ruke koje od brašna, jaja i vode naprave tijesto ili od drveta bušalo i klompu ili od slame umjetničko dijelo, od lana i konolje nošnju… Festival tista svojevrsni je spomenik baranjskim ženama koje su generacijama stvarale fascinantne nošnje koje kada vidite uživo ne možete ostati ravnodušni.
U prekrasnom ambijentu stoljetnog drvoreda kestenja ispred crkve sv. Petra i Pavla koja se nasukala kao izgubljeni brod usred baranjskih polja širili su se zvuci modernih obrada tradicionalnih panonskih melodija u izvedbi Hojsak&Novosel i Akvarela. Tako jednostavan, a magičan prostor ispred crkve odveo je ljude u neka druga vremena, posebno kad su se pojavile zaprege i stotine ponosnih čuvara tradicije svih dobnih skupina. Vrhunski plesači iz Baranje i Bačke pokazivali su umijeće igranja, a najviše pljeska pobralo je čuveno bunjevačko momačko kolo. U čast 300 godina crkve sv. Petra i Pavla koju je u znak zahvale Bogu na pobjedi nad Turcima dao sazidati čuveni Eugen Savojski, održan je i Baranjski bećarac sa smotrom folklora, revijom nošnji te prvenstvo u kuhanju graha u ćupu.
U subotu je održan i panel „Hrvati izvan Hrvatske – izazovi suživota“ na kojima su govorili predstavnicima Hrvata iz Srbije, Mađarske i Crne Gore, dok je vrhunac proslave bila svečana misa u narodnim nošnjama uz pratnju tamburaša. Da je upravo crkva koja se nalazi na tromeđi Osijeka i centara hrvatskih manjina u Mađarskoj i Srbiji, idealno mjesto za susret kulture, tradicije i dobre zabave potvrdilo se prošli vikend. Stoga će Osječko-baranjska županija i iduće godine u isto vrijeme okupiti i predstaviti bogatstvo kulturne baštine Hrvata izvan Hrvatske i ponovno postati izlog bogate kulturne i gastronomske ponude bačkih i baranjskih Hrvata prema ostatku Hrvatske.
Do tada, na istoku Hrvatske pripremaju se brojna već tradicionalna događanja. Počinje Vinski mjesec Osječko-baranjske županije, 11. lipnja Wine and walk Baranja, 17. i 18. lipnja Vinatlon u Zmajevcu, isti vikend su i Dani otvorenih vinskih podruma Đakovačkog vinogorja. 2. srpnja se vinska zabave seli u Erdut, a Vinski mjesec završava u Osijeku, 08. srpnja s Večeri vina i umjetnosti.
