Današnje pozitivno mišljenje Europskoga parlamenta izglasano velikom većinom glasova nije obvezujuće za kasniju konačnu odluku Vijeća EU-a, ali predstavlja službenu potvrdu Parlamenta o spremnosti Hrvatske za članstvo u Schengenskom području
Nakon što je Vijeće Europske unije u prosincu 2021. godine usvojilo zaključke kojima je potvrdilo da je Hrvatska osigurala punu primjenu schengenske pravne stečevine, a francusko predsjedništvo pripremilo, te nacrt Odluke Vijeća uputilo 29. lipnja ove godine Europskom parlamentu na mišljenje, izvjestitelj i predsjedavajući Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) Paulo Rangel pripremio je nacrt mišljenja EP-a na nacrt Odluke Vijeća koju je LIBE odbor velikom većinom glasova potvrdio 25. listopada ove godine.
Današnja plenarna sjednica Europskog parlamenta na kojoj je održana rasprava i glasovanje o pozitivnom mišljenju Europskoga parlamenta na nacrt Odluke Vijeća EU-a o punoj primjeni schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, predstavlja pretposljednju stanicu prije donošenja konačne odluke o ukidanju unutarnjih kontrola, koju češko predsjedništvo namjerava staviti na dnevni red Vijeća za unutarnje poslove početkom prosinca. Odluka Vijeća EU-a donosi se jednoglasno.
Današnje pozitivno mišljenje Europskoga parlamenta izglasano velikom većinom glasova nije obvezujuće za kasniju konačnu odluku Vijeća EU-a, ali predstavlja službenu potvrdu Parlamenta o spremnosti Hrvatske za članstvo u Schengenskom području.
Podsjećamo da je Republika Hrvatska uspješno provela najsveobuhvatniju evaluaciju za članstvo u Schengenskom prostoru u odnosu na bilo koju drugu državu članicu Europske unije te je ispunila 281 preporuku u 8 područja schengenske pravne stečevine.
Doprinos sigurnosti Europske unije
Članstvo Hrvatske u Schengenskom području doprinos je sigurnosti Europske unije i njezinih građana kao i boljem nadzoru vanjskih granica EU-a te upravljanju migracijama, a hrvatskim građanima će omogućiti slobodu kretanja unutar Schengenskoga područja u kojoj već uživa 420 milijuna europskih građana.
Osim u nadzoru vanjske granice i upravljanju migracijama, u pripremi za članstvo u Schengenskom području Hrvatska je dosegnula sve potrebne europske standarde i u području policijske suradnje, sprječavanju trgovanja vatrenim oružjem, zaštiti podataka, viznoj politici, pravosudnoj suradnji te uspostavi i korištenju svih relevantnih informacijskih sustava. K tome je Hrvatska kao dosad jedina država članica EU-a u lipnju 2021. godine uspostavila Nezavisni mehanizam nadzora kojim je osigurala učinkovit nadzor poštovanja temeljnih prava u zaštiti vanjske granice EU-a.
Provedba mehanizma produžena je 4. studenoga 2022. godine na 18 mjeseci te ujedno predviđen automatski nastavak provedbe mehanizma za narednih 18 mjeseci.
