Rat u Ukrajini prijeti krizom gladi u toj zemlji, ali i diljem svijeta, upozorili su dužnosnici UN-a.
Amin Award, krizni koordinator UN-a upozorio je kako je za najmanje 15,7 milijuna ljudi u Ukrajini hitno potrebna pomoć, a broj raste iz dana u dan.
“Dolaskom zime milijuni ljudi bit će izloženi zbog uništenja elektrana i skladišta goriva,” rekao je Award ovaj tjedan na brifingu za internetske medije.
Dodao je: “100 dana rata, 100 dana patnje, razaranja, razaranja u ogromnim razmjerima… Životi milijuna su uništeni. Gotovo 14 milijuna ljudi, trećina stanovništva, bila je prisiljena bježati od borbi, a još 15 do 16 milijuna ljudi koji su ostali kod kuće izgubili su sredstva za život.”
Čelnik Ujedinjenih naroda rekao je i kako je rastuća inflacija, potaknuta višim cijenama energenata, pogoršana rastućim cijenama hrane, što je dovelo do straha da si mnogi od najsiromašnijih na svijetu neće moći priuštiti hranu.
Putin okrivljuje Zapad zbog blokade ukrajinskog žita
I dok Zapad okrivljuje Rusiju zbog situacije s ukrajinskim žitom koje stoji zarobljeno u lukama te zemlje, Putim ima svoju viziju u kojoj je glavni krivac Zapad. Naime, kako je naveo njegov glasnogovonik Dmitrij Peskov, Putin tvrdi kako nitko s ruske strane ne blokira luke iz kojih bi trebalo krenuti žito čiji nedostatak već drastično pogađa afričke države.
Kako Putinova invazija uzrokuje svjetsku krizu hrane
Problem proizlazi iz činjenice da su Rusija i Ukrajina veliki izvoznici nekih od najvećih osnovnih prehrambenih proizvoda na svijetu. Među njima oni su odgovorni za 53 posto globalne trgovine suncokretovim uljem i smjemenkama te 27 posto trgovine pšenicom.
Ukrajina trenutno ima u skladištu ogromne količine pšenice koju zbog rata ne može izvoziti.
Osim činjenice da mnoge brodarske tvrke koje bi tu pšenicu ili naftu prevozile diljem svijeta jednostavno neće riskirati svoje brodove i posadu na njima, satelitske snimke otkrile su kako Rusi blokiraju brodove koji se kreću iz luka na Crnom moru koje su toliko važne za izvoz.
Odesa i Mikolajiv dvije su ključne luke za izvoz žitarica. Mikolajiv je na rijeci Dnjepar i na satelitskim snimkama može se jasno vidjeti da Rusi imaju lanac teglenica preko ušća rijeke što ga je prilično učinkovito blokiralo. Također, se može vidjeti i ruska korveta koja vreba u blizini.
Odesa, za razliku od Mikolaiva nije blokirana, ali tamo su postavljena minska polja, a problem s minskim poljima je što Rusi koji su ih postavili nisu baš sigurni gdje se nalaze, navodi Sky News.
Nekontroliran rast cijena hrane
Dok veći dio svijeta u razvoju većinu svoje energije za hranu dobiva iz riže, u mnogim dijelovima svijeta uvoz pšenice i ulja osigurava većinu kalorija koje ljudi konzumiraju.
Potražnja za ovim proizvodima se vjerojatno neće smanjiti, pa kada tako veliki dobavljači poput Ukrajine i Rusije nisu u mogućnosti izvoziti, cijene neizbježno rastu.
Dodatni problem je i što veliki proizvođači poput Indije zabranjuju izvoz pšenice zbog vala vrućine koji je smanjio proizvodnju, dok je Indonezija kao najveći svjetski proizvođač palminog ulja, zaustavila izvoz sirove nafte, palminog ulja i još nekih derivata zbog pokušaja kontrole domaćih cijena.
U međuvremenu su u nekim dijelovima Francuske ekstremno suho vrijeme i rekordne temperature za ovo doba godine, nanijeli ozbiljnu štetu usjevima žitarica.
Na pomolu glad
Osim što Ukrajina izvozi ogromne količine žitarica u zemlje diljem svijeta, njezini glavni kupci obično su u Aziji i Africi. Osim toga, Svjetski program za hranu koji hrani oko 125 milijuna najpotrebitijih na svijetu kupuje 50 posto žitarica iz Ukrajine.
Zbog toga je šef UN-a za hranu, David Beasley prošlu srijedu poručio Vladimiru Putinu:” Ako uopće imate srca otvorite ukrajinske luke. Neotvaranje luka bit će objava rata globalnoj sigurnosti hrane, što će rezultirati glađu i destabilizacijom nacija, kao i masovnom migracijom.
Ne radi se samo o Ukrajini. Ovdje se radi o najsiromašnijima od siromašnih diljem svijeta koji su na rubu gladi. Zato vas molim… otvorite ove luke… kako bismo mogli hraniti najsiromašnije od siromašnih i spriječiti glad.”
MMF predviđa nemire zbog rasta cijena hrane
S obzirom na to da su ljudi diljem svijeta šokirani zbog rasta cijena hrane, MMF je već predvidio kako bi moglo doći do nemira.
Tako je primjerice u Šri Lanki inflacija u travnju dostigla 29,8 posto, a cijene hrane porasle 46,6 posto zbog čega su nemiri već uočeni u toj zemlji. U posljednjih nekoliko dana pojavili su se izvještaji i kako su izbili nemiri u Iranu usred prosvjeda protiv rasta cijena hrane.
Analizom povijesnih podataka UNCTAD je ukazao na povezanost političkih događaja iz 2007-2008 i Arapskog proljeća koji su bili vezani uz cijene hrane.
Iako je naglasio kako je još dug put do dogovora, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres prošlu je srijedu izjavio kako je u intenzivnom kontaktu s Rusijom Ukrajinom, Turskom, Sjedinjenim Državama i Europskom unijom u nastojanju da se obnovi ukrajinski izvoz žitarica.
Dodao je i kako se nada sporazumu koji će ublažiti problem i da će Rusija dopustiti izvoz ukrajinskih žitarica pohranjenih u ukrajinskim lukama i osigurati da ruska hrana i gnojiva imaju neograničen pristup globalnim tržištima.
