Dan državnosti ili Dan neovisnosti – kako god nekome odgovara. Ipak, ono što je sigurno jest činjenica da smo na današnji dan prije 31 godinu svi bili presretni. Svi koji volimo Hrvatsku.
Danas se obilježava Dan neovisnosti, spomendan na 25. lipnja 1991. godine kada je Sabor donio povijesne odluke koje su omogućile samostalnost i suverenost Republike Hrvatske. Obilježavanje današnjeg spomendana novijeg je datuma jer se od 2001. do 2019. godine današnji dan obilježavao kao Dan državnosti, no onda je Vlada Andreja Plenkovića odlučila promijeniti datum.
Dana 25. lipnja 1991. sastao se Hrvatski sabor i donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. U okruženju velikosrpskih prijetnji i oklijevanju svjetske diplomacije, Hrvatski sabor je proglasio Republiku Hrvatsku, do tada u sastavu socijalističke Jugoslavije, suverenom i samostalnom državom. Tim činom Hrvatska je postala nezavisna država, pokrenula je postupak razdruživanja od drugih jugoslavenskih republika i zatražila međunarodno priznanje
U svom govoru, predsjednik Republike Franjo Tuđman je istaknuo:
“Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhunaravnih razloga“.
Prigodom usvajanja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Tuđman je rekao:
“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta.”
Izglasavanje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti je bilo ponešto narušeno činjenicom da su se reformirani komunisti, tada pod nazivom Stranka demokratskih promjena, izjasnili protiv te odluke i provedbenog ustavnog zakona. Klub zastupnika SDP-a na čelu s Ivicom Račanom tražio je da se istodobno s razdruživanjem pokrene postupak udruživanja s drugim jugoslavenskim republikama. Taj je prijedlog odbijen pa se saborska većina u kojoj je prevladavala Hrvatska demokratska zajednica odlučila za punu hrvatsku nezavisnost bez ikakvih uvjeta.
Nekoliko sati kasnije jednaku je odluku donijela i Skupština Slovenije. Šesteročlana savezna jugoslavenska zajednica tada je i pravno prestala postojati.
