Ono što je dogovoreno je nastavak razgovora u kojem bi pokušali problem izmjena izbornog zakona riješiti do kraja veljače.
Nakon sastanka koji je trajao nešto više od sat vremena, predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović novinarima je rekao kako su potvrđena ranija stajališta pri čemu svi žele poboljšanje odnosa u Federaciji BiH. Hrvatske stranke traže jamstva da će hrvatskim glasovima biti birani hrvatski zastupnici u Domu naroda parlamenta Federacije BiH, odnosno inzistiraju da se jedan član Predsjedništva BiH bira isključivo glasovima Hrvata.
“Kroz razgovor želimo doći do rješenja no nitko od Hrvata neće pristati na ‘kompromis’ po kojemu nećemo biti definirani u ustavu,” rekao je Cvitanović potvrdivši kako ne dolazi u obzir brisanje nacionalnih odrednica uz titulu članova Predsjedništva BiH.
Postoji ipak jedna novina koju su postigli tijekom razgovora, a to je mogućnost odgode izbora koji bi trebali biti održani u listopadu. Naime, izbori bi se odgodili ukoliko bude jasno da postoji spremnost pronalaska rješenja.
“Moguće je da se izbori, planirani za listopad, prolongiraju za studeni, eventualno prosinac. To bi podržala međunarodna zajednica, ako se vidi da su pregovarači na tragu dogovora,” potvrdio je Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Ključni zahtjevi bošnjačke strane, pri kojoj ostaju i dalje, je funkcionalnost Federacije BiH te cjelovita provedba presuda Europskog suda za ljudska prava. Izetbegović, ipak, nije želio govoriti o detaljima novog kruga pregovora, rekavši novinarima kako nema dvojbe da se jedan član Predsjedništva BiH mora birati prije svega glasovima Hrvata, ali da on istodobno mora zastupati interese države i svih ljudi koji u njoj žive. Istodobno se, kako je kazao, moraju ukloniti mehanizmi koji osiguravaju “stopostotne blokade” čime je aludirao na ulogu koju sada ima Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
“Ja mislim da se rješenje može naći i mislim da smo se dodatno približili i da postoji dobra atmosfera u kojoj se problemi mogu riješiti,” rekao je Izetbegović procijenivši kako se “polako omekšavaju tvrda stajališta”.
Na dnevnom su redu ponovo bila pitanja izbora članova Predsjedništva BiH i konstituiranja domova naroda na entitetskoj i držanoj razin, o čemu je Fahrudin Radončić (SBB) kazao kako su “bošnjački političari od predstavnika hrvatskog naroda ponovo dobili pojašnjenje o “crvenim crtama” koje se ne smiju prijeći”.
Radončić je dodao kako dijalog mora postojati te da vjeruje u postizanje rješenja, ali ne bez međunarodne medijacije.
U novom krugu pregovora sudjelovali su predsjednici pet vladajućih i oporbenih stranaka. Ispred HDZ-a BiH pregovarao je Dragan Čović, a pregovore su bojkotirali SDP BiH, Naša stranka i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića.
Za eventualne promjene izbornog zakona u parlamentu BiH ostalo je dva i pol mjeseca, za što se mora osigurati i natpolovičnu većinu zastupnika u Zastupničkom domu dok je za promjene ustava potrebna potpora dvije trećine zastupnika koje vladajući nemaju. Upravo stoga, ovise o glasovima iz oporbe.
