Ateroskleroza, bolest krvnih žila, za koju je karakteristično da smanjuje prohodnost i elastičnost arterija zbog stvaranja plaka na njihovim stijenkama, glavni je uzrok koronarnih bolesti, a naglo se ubrzava između 40. i 50. godine, rezultati su studije španjolskih znanstvenika.
Pokazala je to analiza podatka prikupljenih među 4200 sredovječnih, ali zdravih žena i muškraca u razdoblju od 10 godina, piše Medical News Today.
Otkrili su da, suprotno onomu što se ranije vjerovalo, ateroskleroza može vrlo brzo napredovati upravo u toj dobi i među osobama koje se čine zdravima.
“Ovo je prva studija koja analizira progresiju ateroskleroze u kraćem razdoblju. Dosad se vjerovalo da bolest napreduje sporo tijekom života. No naši su rezultati pokazali da je bolest vrlo brzo napredovala kod 40 posto ispitanika“, kazao je dr. Borja Ibañez, direktor kliničkih istraživanja u Nacionalnom centru za kardiovaskularna istraživanja (CNIC) u Madridu.
Kako su došli do rezultata?
Do tih su rezultata došli koristeći se ultrazvukom perifernih arterija. “Ta se metoda pokazala puno učinkovitijom od klasične metode proučavanja razine kalcija u arterijama računalnom tomografijom (CT)“, rekla je glavna autorica studije dr. Beatriz López-Melgar.
“To nam je omogućilo da uočimo napredak bolesti ranije nego što bismo to uspjeli uz pomoć klasičnih markera“, dodao je njezin kolega Valentin Fuster.
Kada se obično otkrije ateroskleroza?
Liječnici često otkriju aterosklerozu tek nakon što osoba doživi srčani ili moždani udar. U tako kasnoj fazi, intervencije, čiji je cilj ublažiti posljedice bolesti imaju ograničen učinak.
Ranijim otkrivanjem bolesti i uz saznanje da se treba fokusirati na osobe u dobi između 40 i 50. godina, liječnici mogu pomoći u sprečavanju njezina razvoja i prije trenutka u kojemu bolest postaje opasna po zdravlje.
“Ključno saznanje u ovoj je studiji činjenica kako je u kratkom razdoblju od samo nekoliko godina kod 40 posto sudionika ateroskleroza brzo napredovala i to na udaljena mjesta, poput kariotidnih, bedrenih i koronarnih arterija“, istaknula je López-Melgar.
Istraživanje je potvrdilo i uobičajene rizične faktore za nastanak ateroskleroze – pretilost, dijabetes i pušenje.
Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of the American College of Cardiology.
