Analizirajući 27 drugih grobnica u kojima je pronađeno oružje, stručnjaci koje je vodio Randall Haas sa Sveučilišta California-Davis zaključili su da su žene činile između 30 i 50 posto lovaca na američkom kontinentu u tom razdoblju
Protivno duboko uvriježenim vjerovanjima, žene su prije mnogo tisuća godina sudjelovale u lovu, uključivo na visoku divljač, pokazuje studija.
Autori studije proučavali su 9000 godina stare ostatke mlade žene pronađeni u peruanskim Andama pokopani s brojnim oružjem na visoku divljač.
Analizirajući 27 drugih grobnica u kojima je pronađeno oružje, stručnjaci koje je vodio Randall Haas sa Sveučilišta California-Davis zaključili su da su žene činile između 30 i 50 posto lovaca na američkom kontinentu u tom razdoblju.
Studija objavljena u časopisu Science Advances proturječi vrlo raširenoj teoriji da su se u društvima lovaca sakupljača lovom uglavnom bavili muškarci.
“To nam pokazuje da je takvo vjerovanje netočno, barem za dio ljudske povijesti“, kaže Randall Haas.
Zaključci studije govore da “razlike u radu, primjerice razlike u plaćama, karijeri i napredovanju između muškaraca i žena“, kakvima danas svjedočimo “nisu prirodne” već su društveni konstrukt, objasnio je Haas.
Zajedno sa svojom ekipom Haas je proučavao kosture šest pojedinaca od kojih su dvojica bili muškarci, a pronađeni su na lokalitetu Wilamaya Patjxa, arheološkom nalazištu u Kordiljerima u Peruu.
Analizom kostiju i zubne cakline identificirana je žena u dobi od 17 do 19 godina koju su znanstvenici imenovali kao WMP6, te muškaraca u dobi od 25 do 30 godina.
Istraživanje nalazišta na kojem su pronađeni ostaci djevojke bili su posebno zanimljivi znanstvenicima koji su pronašli zbirku lovnog oružja i pribora za komadanje divljači: kameno koplje, nož te kamenje obrađeno za čišćenje i komadanje životinje.
Znanstvenici su ustanovili da se WMP6 koristila oružjem zvanim “atlatl”, bacačem koplja kojim je postizala veću brzinu i putanju koplja.
Njezin plijen mogle su biti vikunje, divlji predak alpake.
U to doba sasvim prirodno
Kako bi utvrdili nije li riječ o izuzetku, znanstvenici su proučili 429 kostura pokopana na 107 nalazišta na kontinentu, starih između 17.000 i 4.000 godina.
Pronašli su 27 pojedinaca i pouzdano utvrdili analizom njihov spol. U grobnicama je pronađeno 16 muškaraca i 11 žena pokopanih s lovnim oružjem.
“Taj je uzorak dovoljan za zaključak da su žene sudjelovale u lovu na visoku divljač i da je u to doba to bilo sasvim normalno“, pišu u studiji autori koji su se koristili statističkim modelom i procijenili da su žene činile između 30 do 50 posto lovaca u tim društvima.
Ova nova studija doprinosi teoriji koja kaže da “često rodne konstrukcije modernog doba nisu odraz prošlosti“.
Godine 2017. genetska studija potvrdila je da su ostaci vikinškog ratnika zapravo bili ostaci ratnice.
Znanstvenici ne znaju koji su razlozi nagnali brojna moderna društva lovaca-sakupljača na diskriminaciju žena u lovu. Neke teorije sugeriraju da je to mogla biti posljedica vanjskih utjecaja.
Moguće je i da je bacač koplja kojim se služila WMP6 bio lakši za uporabu od oružja koje je naknadno razvijeno. Također je moguće da su djevojčice sudjelovale u lovu sve dok nisu spolno sazrele kada su se posvetile rađanju i podizanju djece.
Valja napomenuti da je za korištenje luka i strijele potrebna redovita i dugoročna praksa, napominju znanstvenici.
Randall Haas nada se da će ova studija potaknuti znanstvenike da istraže jesu li žene sudjelovale u lovu i u drugim dijelovima svijeta u tom razdoblju.
