Armenski je premijer pozvao svoje državljane da se dragovoljno prijave na bojište nakon što je samo ovog mjeseca dva puta propao pokušaj primirja
Armenski premijer Nikol Pašinjan u srijedu je ocijenio da nije moguće nikakvo “diplomatsko rješenje” sukoba s Azerbajdžanom za enklavu Nagorno Karabah te je pozvao svoje državljane da se dragovoljno prijave na bojište.
“Moramo priznati da se pitanje Karabaha u ovom trenutku i još dugo ne može riješiti diplomatskim putem” rekao je Nikol Pašinjan u video snimci na Facebooku.
Armenski premijer Nikol Pašinjan | Izvor: Twitter
“Organizirajte jedinice dragovoljaca!”
Pozvao je svoje čelnike gradova, okrugova, sela, političkih stranaka, civilnih organizacija i poslovnih krugova da organiziraju jedinice dragovoljaca koje će se na strani separatista u Nagorno Karabahu boriti protiv Azerbajdžana.
Azerbajdžanske snage su nakon gotovo četiri tjedna sukoba u kojima je poginulo više stotina ljudi zauzele područja koje izmiču kontroli Bakua od 1990-ih godina.
Pašinjan je rekao da je stanje na bojištu “dosta teško” za separatiste.
“Postoji pobjeda ili poraz, ništa drugo. Za pobjedu moramo osnovati postrojbe dragovoljaca“, rekao je i ocijenio da Azerbajdžan šalje u borbu svoje posljednje snage.
Samo ovog mjeseca dva neuspješna primirja
Pašinjanov poziv stiže nakon dva neuspješna primirja ovog mjeseca.
Prvo humanitarno primirje trebalo je stupiti na snagu 10. listopada no nije zaživjelo. Drugo primirje je propalo tjedan dana poslije.
Pašinjan je to govorio u vrijeme kada su njegov ministar vanjskih poslova Zohrab Mnatsakanian i azerbajdžanski šef diplomacije Džehun Bajramov bili u Moskvi na odvojenim pregovorima s Rusijom.
Armenski ministar vanjskih poslova Zohrab Mnatsakanian | Izvor: Twitter
Njih dvojica trebaju u petak u Washingtonu razgovarati i s američkim kolegom Mikeom Pompeom.
Američki državni tajnik Mike Pompeo | Izvor: Twitter
Rusi pokušavaju doći do primirja
Rusija, glavna regionalna sila, uputila je mnogostruke pozive na primirje od nastavka sukoba 27. rujna u Nagorno Karabahu, većinski nastanjenom Armencima koje se odvojilo od Azerbajdžana raspadom SSSR, zbog čega se vodio rat u kojem je poginulo 30.000 ljudi.
Rusija, Sjedinjene Države i Francuska su povijesni posrednici u sukobu u Nagorno Karabahu. Ali sredinom 1990-ih godina svi diplomatski napori su bili neuspješni.
