Europa je 2019. godinu zabilježila kao najtopliju godinu, a što pokazuju reportaže i potvrđuju novi podaci, s periodima izuzetne vrućine prošle veljače, lipnja i srpnja, te studenim, kao jednim od najtoplijih mjeseci u zabilježenim razdobljima.
Prethodni rekordi oboreni su s malom granicom, ali nalazi su potvrdili da se 11 od 12 najtoplijih godina u Europi dogodilo u posljednja dva desetljeća, navodi se u izvješću Europske države o klimi 2019. objavljenom u srijedu.
Ljeti je u središnjoj Europi bilo suše, ali krajem 2019. u zapadnoj i južnoj Europi pala je četiri puta veća količina kiše.
Topili se ledenjaci
Toplinski val na Grenlandu, prošle je godine, donio rekordne razine površinskog topljenja, navodi se u izvješću, iako je europski Arktik tijekom cijele godine bio nešto hladniji nego u nekim drugim posljednjim godinama, s najnižim prosjekom od 2010. godine. Ledenjaci su izgubili u prosjeku 16 tona slatke vode po kvadratnom metru od 1997.
Ljetne temperature u dijelovima Europe bile su čak 3C do 4C više od normalnih u 2019. godini, navodi se u izvješću, a toplinski valovi u lipnju i srpnju oborili su rekorde u Francuskoj i Njemačkoj
Podaci potvrđuju i druga otkrića koja pokazuju očigledan trend zagrijavanja na globalnoj razini. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) također je izradila svoje posljednje izvješće za 2019. godinu u kojem je potvrdila kako je prošla godina bila globalno druga najtoplija u povijesti, s tim da su oceani dostigli najviše temperature ikad zabilježene.
Posljedice zanemarivanja klimatskih promjena
Petteri Taalas, generalni sekretar WMO-a, rekao je kako će, iako će koronavirusna kriza vjerojatno rezultirati privremenim padom emisija stakleničkih plinova, ipak otežati pomoć ljudima koji su pogođeni utjecajem klimatskog sloma. Upozorio je kako bi zanemarivanje klimatske krize moglo imati veći utjecaj od pandemije
“Iako je Covid-19 uzrokovao ozbiljnu međunarodnu zdravstvenu i ekonomsku krizu, neuspjeh u rješavanju klimatskih promjena može stoljećima prijetiti ljudskom blagostanju, ekosustavima i gospodarstvima“, rekao je Taalas.
“Moramo smanjiti i pandemijske i krivulje klimatskih promjena. Moramo pokazati istu odlučnost i jedinstvo protiv klimatskih promjena kao i protiv Covid-19. Moramo djelovati zajedno u interesu zdravlja i dobrobiti čovječanstva, ne samo narednih tjedana i mjeseci, već i za mnoge buduće generacije.
Znanstvenici: klimatski pad će vjerojatno postati katastrofalan
Globalno gledano, petogodišnje srednje temperature bile su za 1.1C iznad predindustrijske razine, čime se svijet približio pragu od 2C, nakon čega znanstvenici kažu da će klimatski pad vjerojatno postati katastrofalan i nepovratan. Pariški sporazum obvezuje sve zemlje da globalni porast grijanja poraste na najviše 2C, iako se SAD povlači iz sporazuma.
Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicusa, koja je u ime Europske komisije sastavila izvješće Europske države o klimi 2019., rekao je: „Jedna iznimno topla godina ne predstavlja trend zagrijavanja, ali s detaljnim informacijama iz naše operativne usluge koje pokrivaju različite aspekte naše klime, u mogućnosti smo povezati točke kako bismo saznali više o tome kako se mijenja. “
Izvješća su objavljena kako bi obilježila 50. obljetnicu Dana planeta Zemlje koji se širom svijeta obilježava na mreži.
