Financijski inspektorat kaznio je Zagrebačku banku s 33 milijuna kuna, jer je nadzorom Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđeno da od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. nije ispunila sve obveze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, priopćio je HNB jutros.
HNB je nadzorom utvrdio ukupno 11 prekršaja vezanih uz kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i to u procjeni rizika pojedinoga poslovnog odnosa, identificiranju i praćenju sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija, prijavi sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca, provedbi mjera pojačane dubinske analize stranaka te u sustavu unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, kaže se u priopćenju.
1126 sumnjivih transakcija
Nadalje se navodi kako Zagrebača banka nije provela mjere pojačane dubinske analize stranke za 72 klijenta; nije analizirala pozadinu i svrhu 1126 transakcija koje su identificirane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu; nije se za 2028 transakcija stranaka koristila listama indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma; nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavila 1122 sumnjive transakcije te nije uspostavila djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
Struktirni nedostaci u provođenju propisa
“Broj, vrsta i trajanje utvrđenih nezakonitosti ukazali su na strukturne nedostatke u provođenju propisanih mjera, radnji i postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Takvo postupanje posebno je neprihvatljivo uzme li se u obzir pozicija koju Zagrebačka banka u financijskom sustavu Republike Hrvatske ima kao najveća kreditna institucija“, kažu u HNB-u.
Odluka Financijskog inspektorata donesena je i postala pravomoćna 30. listopada.
Uz spriječavanje pranja novca i financiranje terorizma, obuhvaćena i druga područja
“Ovo je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija“, ističu iz HNB-a. U Zagrebačkoj banci priznali su krivnju te pristali na izrečenu novčanu kaznu.
Sumnje nakon ostavke predsjednika i članova Uprave
Inače, sumnje da Zagrebačka banka nije poštovala zakonske odredbe o sprečavanju pranja novca pojavile su se početkom ove godine, nakon što je 20. siječnja bivši predsjednik Uprave te banke Miljenko Živaljić podnio ostavku. Iako je u objavi Banke o tome bilo navedeno da je podnosi zbog osobnih razloga, u medijima se pisalo kako je najveća hrvatska banka pod sumnjom da je većem broju svojih klijenata omogućila pranje novca.
Mjesec dana nakon Živaljića, 24. veljače, ostavku su dala još dva bivša člana Uprave Zagrebačke banke – Eugen Paić Karega i Nikolaus Maximilian Linarić.
Najveća banka u Hrvatskoj
Zagrebačka banka najveća je banka u Hrvatskoj s ukupnom imovinom u vrijednosti od 124.9 milijarda kuna i udjelom na tržištu od 27.8 posto.
