Iako je pobjedu na predsjedničkim izborima osigurao s 80 posto glasova, Lukašenko nije mogao spriječiti velike prosvjede.
Bjeloruski novi-stari predsjednik Aleksandar Lukašenko odlučio je oglasiti se nakon dvije noći žestokih sukoba, a poručio nije ništa pametno. Naime, njegova poruka prosvjednicima je da su ovce, dok se upravo ti isti prosvjednici pitaju kako je njihov predsjednik dobio 80 posto glasova, kada su oni ovce koje su izašle prosvjedovati na ulice.
Lukašenko sve prebacio na orkestraciju iz tri države
Lukašenko je za nemire u Bjelorusiji optužio orkestraciju izvana. No, iako je već za pokušaj destabilizacije optuživao Rusiju, ovaj puta je izostavio predsjednika Vladimira Putina, te za probleme u svojoj državi krivcima proglasio Veliku Britaniju, Češku i Poljsku.
Osim što Bjelorusi smatraju predsjedničke izbore lažiranim, što je Lukašenko dao do znanja da priprema i prije izbora spremivši većinu svojih protukandidata iza rešetaka, problem im je i dostupnost Interneta, i to od nedjelje. I iako prosvjednici optužuju upravo svog predsjednika Lukašenka kako je, očito pretpostavljajući prosvjede nakon nedjeljnih izbora, naredio gušenje Interneta, kako se prosvjedi ne bi mogli organizirati putem društvenih mreža, Lukašenko je krivnju za probleme s Internetom prebacio na navedene tri države.
Prosvjednike nazvao ovcama
“Te tri zemlje kontroliraju naše, oprostite mi na izrazu, ovce – ovce koje ne znaju da se njima upravlja izvana i da se njima manipulira. Nadalje, gašenje Interneta u Bjelorusiji nije nešto što je napravljeno na inicijativu ove Vlade, to je učinjeno izvana,” za medije je izjavio Lukašenko.
Prosvjednicima je poručio i kako neće dozvoliti da se u Bjelorusiji dogodi državni udar u stilu Majdana koji se dogodio u Ukrajini 2014. godine. Kako prenosi državna novinska agencija BelTA, predsjednik Lukašenko se obratio i prosvjednicima pozivajući ih da se “smire”.
Sukobi prosvjednika i policije
A da su nemiri u gradovima Bjelorusije žestoki govori i podatak da su se prosvjednici, posebice u Minsku, jako sukobili s policijom. U ovom sukobu, ono što se i očekivalo, deblji su kraj izvukli upravo prosvjednici, kojih je prema službenim podatcima uhićeno čak oko 3 000.
Poljska odgovorila na optužbe
Na optužbe o umiješanosti u organizaciju prosvjeda prvi se oglasio poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz, poručivši kako su Lukašenkove izjave neutemeljene, te da je Varšava i dalje zainteresirana za dobre odnose s Minskom. No, Czaputowicz je komentirao i kako su izbori, koji su “uključivali uhićenja opozicijskih kandidata i uporabi sile protiv prosvjednika, u kontradikciji s međunarodnim standardom.”
Oglasio se i službeni Prag
Nakon Poljske, oglasio se i službeni Prag, koji je poručio kako “Češka poštuje suverenitet Bjelorusije.” No, u svom priopćenju češko ministarstvo unutarnjih poslova je navelo da će “Češka uvijek podupirati slobodu govora, slobodu okupljanja i demokratske slobode, dok se izbore u Bjelorusiji ne može nazvati ni slobodnima ni demokratskima.”
Kako je Lukašenko došao na vlast?
Podsjetimo, nakon raspada SSSR-a 1991. godine Bjelorusiju, ranije poznatiju kao Rutenija, pogodila je velika gospodarska kriza, zbog čega je narod, umoran od privatizacija i siromaštva dotadašnjem predsjedniku dao samo 10 posto glasova, a na vlast doveo Aleksandra Lukašenka.
Prosvjed poslije predsjedničkih izbora 2006.
Foto: Wikimedia
Njegov prvi potez bio je vraćanje privatiziranih tvrtki pod okrilje države. I iako je Bjelorusiji vratio gospodarski rast, Lukašenko je tijekom godina tu istu zemlju doveo u generalnu izolaciju, a granice države u Europi se i dalje percipiraju politički zatvorene, što Bjelorusiju drži u svojevrsnoj stagnaciji kada su u pitanju europski standardi i njihovo usvajanje.
Očito je bjeloruskom narodu dosta izolacije, no na predsjedničkim izborima bili su uskraćeni za protukandidate, koje je Lukašenko lukavo pozatvarao i dobio 80 posto glasova.
