U Mostaru su jutros od 7 sati otvorena birališta na kojima se tijekom dana očekuje 100.864 građana s pravom glasa.
Kako su za Hinu potvrdili u Gradskom izbornom povjerenstvu Mostara, svih 150 redovitih biračkih mjesta otvoreno je na vrijeme, a nešto više od 100.000 birača moći će glasati do 19 sati.
Mostarci biraju između 370 kandidata raspoređenih na listama iz 22 političke stranke, 5 koalicija i 4 nezavisna kandidata. Glasa se na 150 redovitih biračkih mjesta, 16 biračkih mjesta u odsustvu, na jednom biračkom mjestu za glasovanje na nepotvrđenim glasačkim listićima.
Dvadeset mobilnih timova bit će na raspolaganju osobama koje ne mogu izaći na birališta, a ovoga puta to će u najvećem broju biti oni koji su zaraženi koronavirusom.
Izbore prati 1717 promatrača, a prvi rezultati očekuju se u 21 sat.
Gradonačelnika ne biraju izravno građani Mostara
Građani Mostara na izborima biraju 35 vijećnika u Gradskom vijeću, koji će nakon konstituiranja novog saziva birati gradonačelnika. Naime, za razliku od ostalih gradova u BiH u Mostaru se gradonačelnik ne bira izravno.
Svaki birač na glasačkome mjestu dobiva dva listića. Na jednome bira svoje predstavnike s jednoga od šest gradskih područja u kojemu živi, a na drugome odlučuje o kandidatima s gradske liste.
Sa šest gradskih područja, koja su i izborne jedinice, bira se 22 vijećnika, dok se 13 njih bira s jedinstvene gradske liste kao da je Mostar jedna izborna jedinica.
I Mostarci koji žive u inozemstvu ne žele propustiti dati svoj glas
Za lokalne izbore u gradu na Neretvi prijavljeno je gotovo 4000 birača iz inozemstva, a oni koji imaju poteškoća s glasanjem zbog otežanog poštanskog prometa mogu svoj izborni listić dostaviti u najbliže nadležno diplomatsko – konzularno predstavništvo Bosne i Hercegovine u 17 zemalja svijeta.
Mostar nakon 12 godina ima mogućnost birati novi saziv Gradskog vijeća nakon što su se vodeći hrvatski i bošnjački političari, čelnici HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović dogovorili o izmjenama Izbornog zakona koji se odnosi na taj grad.
Iako su na popisu političkih subjekata, čije je sudjelovanje na izborima dopustio SIP, 32 političke stranke, koalicije i nezavisni kandidati, izvjesno je kako samo manji broj njih može računati da će osvojiti toliko vijećničkih mandata koliko je potrebno za presudan utjecaj na izgled buduće gradske vlasti.
Novi gradonačelnik jedan od dvojice liječnika
A svima je cilj isti – osvojiti 18 mjesta u Gradskom vijeću i tako dobiti kontrolni paket koji će presuditi o novom gradonačelniku. Najveće hrvatske i bošnjačke stranke su kao svoje buduće kandidate za tu dužnost istaknule dvojicu liječnika.
Lista HDZ-a BiH za novog gradonačelnila istaknula je dr. Marija Kordića, ravnatelja Doma zdravlja u zapadnom dijelu grada, a SDA bi za gradonačelnika željela postaviti dr. Zlatka Guzinu, liječnika bolnice “Dr Safet Mujić” iz istočnog dijela grada.
Uz blokove predvođene HDZ-om i SDA-om, na glasove Mostaraca ove godine računa i oporbena koalicija koju čine Naša stranka i SDP BiH. Oni, uz potporu stranke Narodi i pravda (NiP), računaju kako bi, na krilima uspjeha kojega su ostvarili na izborima u studenome u Sarajevu, mogli dobiti i do šest mandata, što bi im osiguralo utjecaj na donošenje svih bitnih odluka.
Po prvi puta i koalicija koja okuplja mostarske Srbe
Za mjesto u Gradskom vijeću Mostara ove se godine po prvi put bori i koalicija pod nazivom “Ostajte ovdje – zajedno za naš Mostar”, a ona bi trebala okupiti mostarske Srbe koji su do sada uglavnom bili glasačko tijelo multietničkih stranaka. Ta koalicija, nastala pod izravnim utjecajem čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, računa da bi mogla dobiti do tri mandata.
