Prof.dr.znanosti Frane Strikić član Znanstvenog odbora EU projekta GECO2 koji promiče zelenu poljoprivredu, kaže kako ekološka proizvodnja sudjeluje s tek 7 posto u cijeloj hrvatskoj poljoprivredi.
Da to ipak nije malo razlog su uvjeti koje OPG-ovi moraju ispuniti kako bi se svrstali u zelenu poljoprivredu.”Bilo bi dobro kada bi pod zelenom, ekološkom proizvodnjom bilo puno više od 7 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj,” kaže Strikić, no pojašnjava i kako bi to bilo teško izvodivo.
“U toj zelenoj ekološkoj poljoprivredi mi imamo određene gubitke koji nastaju zato što ne smijemo ili ne možemo ili ne želimo prskati, ne želimo gnojiti mineralnim gnojivima i tu ćemo imati neke gubitke. A, proizvodnja hrane je ipak primarna djelatnost i bez hrane društvo i zajednica mogu samo biti robovi. Oni koji nemaju hrane to su robovi. Zato mislim da će biti teško povećanje te količine poljoprivrednih površina, ali i 7 posto je vrlo značajno,” ispričao je prof.dr. Strikić.
Foto: Cronika/D.Franjić
Kako uzgajati ekološku hranu?
“Kako se ona provodi? Ima zakon o ekološkoj proizvodnji koji propisuje točno norme kako se treba ponašati u takvom sustavu. Ali ovako, ako govorimo za ljude poljoprivednike koji bi se željeli time baviti, to je sustav proizvodnje gdje nije dozvoljena upotreba agro kemikalija, odnosno umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava
Svako domaćinstvo, svaki OPG koji se time bavi mora biti registriran u upisniku, mora biti u upisniku ekoloških proizvođača u Ministarstvu poljoprivrede. Dobije svoj broj i podliježe nadzoru ovlaštenih kontrolnih tijela. To su certifikacijska tijela koja svake godine dolaze, obavljaju nadzor, uzimaju uzorke i na kraju sezone za berbu kažu da ovaj proizvod je ekološki ili nije ekološki,” pojasnio je prof.dr. Strikić.
Foto: Wikimedia
Metode održavanja tla u zelenoj poljoprivredi
Postoji niz metoda. Bitno je u tom dijelu primjenjivati mjere ekološke zaštite bilja, gnojidbe sa stajskim gnojivom ili ekološkim gnojivima koja se mogu kuptiti u poljoprivrednim ljekarnama, koja su certificirana.
Isto tako i stajnjak, ne možete ga u toj proizvodnji koristiti s bilo kojeg domaćinstva, odnosno OPG-a, nego isključivo s OPG-a koji su certificirani kao ekološki proizvođači stajskog gnojiva. Znači, farma krava mora biti certificirana kao ekološka farma. Takav gnoj vi možete koristiti u polju koje je ekološki i da uzgajate ekološki kukuruz, krumpir ili povrće koje izaberete.
U ekološkom sustavu je bitna izmjena plodoreda, što znači da na istoj površini ne smijete saditi istu kulturu jednu, dvije, tri, pet godina zaredom, nego morate na toj površini primjerice ove godine sadite povrće, krumpir, druge godine posadite kukuruz, treće godine posadite pšenicu i na taj način mijenjate, to mi zovemo izmjena plodoreda.
Također, morate u prostoru čuvati što je više moguće biološku raznolikost. To je očuvanje svih biljnih vrsta koje na tome prostoru postoje. I ako koristite zaštitna sredstva, naravno morate koristiti ona koja su dozvoljena u ekološkoj proizvodnji, morate koristiti ona koja imaju uži spektar djelovanja, odnosno koja ciljano na određenog štetnika da ne bi uništili, ako je moguće sačuvat što je moguće više insekata koji su vama korisni u određenom prostoru.
A kako smanjiti stakleničke plinove i utjecaj na klimatske promjene koje dolaze zbog načina obrade tla dubokim oranjem u poljoprivredi prof. dr. znanosti Frane Strikić ispričao je više u video intervjuu, gdje je spomenuo i kako puno više štete klimatskim promjenama radi stočarstvo, no i za to je spomenuo rješenje.
VEZANO:
- POLJOPRIVREDA KLJUČNA ZA KLIMATSKE PROMJENE EU projekt GECO2 podupire zelenu poljoprivredu
- Poljoprivreda i uzročnik i žrtva klimatskih promjena
Projekt GECO2 dolazi u fazu u kojoj će se praktično moći vidjeti dobrobiti promjena, iako će trebati puno više vremena i rada kako bi se promijenila sama svijest svih sudionika koji mogu očuvati zemlju od klimatskih promjena.
