Najčešće od njegovih posljedica umiru starije osobe i one s kroničnim bolestima, no sve je više smrtnih slučajeva među mladim i zdravim ljudima, te među medicinskim osobljem izloženom virusu koji nemaju simptome. Znanstvenici dvoje je li presudna genetike ili količina virusa.
U nekim se slučajevima naknadno ustanovi da je dio zaraženih bolovao od bolesti za koje nije znao, no i dalje je velik broj oboljelih od koronavirusa sa smrtnim ishodom, što pred znanstvenike postavlja nova pitanja i potiče ih da pronađu razloge za to, donosi Guardian.
Presudna količina virusa koja uđe u tijelo ili genetika?
Neki stručnjaci smatraju kako je od presudnog značaja količina virusa koja uspije ući u organizam. Što je ona veća, ishod je lošiji, smatraju.
No, dio njih vjeruje kako je presudna genetika, odnosno da su neki ljudi genetski podložniji zarazi virusima pa se oni brže prošire organizmom.
“Moguće je da neki među nama posjeduju specifičnu genetsku sliku zbog koje će njihov organizam na zarazu koronavirusom reagirati lošije”, pojasnio je virolog Michael Skinner s londonskoga Imperial Collegea
Slično ponašanje virusa herpesa simplexa
Za primjer je naveo slično ponašanje virusa herpesa simplexa. Njegova mutacija kod nekih ljudi utječe na stanične receptore poznate pod nazivom TLR3 koji se nalaze u njihovu središnjem živčanom sustavu, zbog čega se ne uspijevaju nositi s najtežom posljedicom virusa – encefalitisom, koja kod djece može rezultirati napadajima i konvulzijama.
“Pretpostavljamo da na sličan način reagira dio zaraženih Covidom-19, zbog čega upravo oni imaju teže nuspojave“, smatra Skinner.
Kod teže oboljelih pacijenata i veća količina virusa
Neki znanstvenici presudnim faktorom za ishod bolesti smatraju količinu virusa kojom se određena osoba zarazi.
“Kod osobe zaražene većom količinom virusa brže se razvije više virusnih stanica nego kod onih koje su zaražene manjom količinom. Još nam je nepoznato na koji način to funkcionira u slučaju zaraze Covidom-19, zbog čega je iznimno značajno da što prije pronađemo poveznicu“, smatra virologinja Alison Sinclair sa Sveučilišta Susssex
Sličnu pretpostavku iznijeli su i kineski znanstvenici koji su ustanovili da je kod teže oboljelih pacijenata pronađena veća količina virusa u organizmu, a slično se ponašaju virusi SARS-a i gripe.
To mišljenje dijeli i Edward Parker s Londonskog fakulteta za higijenu i tropsku medicinu, koji smatra da je ključno ograničiti svako izlaganje Covidu-19.
“Ako se ne osjećamo dobro, moramo poštovati stroge mjere samoizolacije da bismo ograničili mogućnost zaraze drugih”, dodao je.
