U posljednje dvije godine Općina Darda realizirala je četiri projekta, od kojih je jedan i romsko naselje sa 87 novoizgrađenih kuća. Ukupna vrijednost svih projekata je 90 milijuna kuna, a za njih se Općina nije zadužila ni kune. Evo kako im je to uspjelo!
Baranjska Općina Darda zauzela je prvo mjestu u Hrvatskoj po investicijama povučenim od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije.
Jedini s projektom po pitanju nacionalnih manjina
“Uz gradove Knin, Petrinju, Vukovar i Beli Manastir ušli smo kao jedina hrvatska općina s projektom za romsko naselje. To je bio jedini takav projekt po pitanju nacionalnih manjina, a riječ je gradnji 87 novih romskih kuća. Trenutačno, oni žive u barakama, u koje su uselili još davne 1965. godine, prilikom velike poplave koja je zahvatila ovo područje“, priča načelnik Anto Vukoje.
Ukupna vrijednost romskog naselja je 40 milijuna i 400 tisuća kuna s PDV-om. Izvođač radova je tvrtka Kale d.o.o. iz Jagodnjaka, a do sada je napravila 30 kuća za koje se očekuje, do kraja mjeseca, uporabna dozvola. U njih će se useliti romske obitelji čije se stare kuće potom rušiti, a na njihovom mjestu “niknut” će novih 30 kuća.
Postupnom gradnjom izbjegli kontejnersko naselje
“Na taj način ne moramo dodatno raditi kontejnersko naselje već smo kuće sazidali na “čistim placevima” i u njih ćemo preseliti romske obitelji. Idemo “po etapama”, a taj intervencijski plan mora biti završen do 31.12. slijedeće godine i svi moraju biti useljeni”, kaže načelnik.
U romskom naselju izgrađen je i Dom kulture vrijedan 3,5 milijuna kuna iz istog izvora financiranja, a sada će uslijediti njegovo opremanje s dodatnih 5 milijuna kuna, kako bi udruge mogle djelovati unutar Doma.
Projektom od 25 milijuna kuna, uređen je sam centar mjesta Darda koji je prije dvije godine bio u izuzetno lošem i zapuštenom stanju, dok je posljednji projekt u nizu novi dječji vrtić “Radost”. Njime su, u kombinaciji sa “starim” koji je pohađalo 105 djece, stvoreni uvjeti prema europskim standardima za više grupa, ali s manje djece. Za taj je projekt izdvojeno 11 milijuna kuna.
“Zaposleno je i 5 odgajateljica, 1 kuharica i 1 spremačica, a bit svega je upravo u tome da gradnju objekata prati zapošljavanje radno sposobnog stanovništva“, ističe Vukoje.
Cijeli niz soft aktivnosti
Dodaje kako su tu još brojne “soft” aktivnosti, u sklopu tog intervencijskog plana za udruge, HAKUD, Romski resurni centar, Matica umirovljenika, Udruga Đola.
“Općina je svima partner jer udruge nemaju dovoljno sredstava i mi im pomažemo svojim resursima. Sva navedena 4 programa su 90 milijuna kuna, a sve se realizira u dvije godine”, kaže čelni čovjek općine.
Općina u projektima sudjelovala samo s 3 posto, a ne 15 koliko je trebala sufinancirati
No, ono što posebno treba naglasiti je kako su projekti kroz Ministarstvo regionalnog razvoj i europskih fondova financirani s 85 posto sredstava, a ostalih 15 posto bi trebala financirati općina Darda. “Kako pri ministarstvu postoji Fond koji sufinancira tu razliku, mi smo se prijavili i odobreno nam je 12 posto, tako da to sve općinu košta samo 3 posto, a to je dobro i prihvatljivo jer time možemo ići na natječaje s tako velikim iznosima. Za sudjelovanje u projektima s 20 posto i više, ne bi imali financijske snage“, objašnjava načelnik.
Bez zaduženja i kredita realizirali 250 milijuna kuna investicija
Vukoje ističe kako Općina Darda od 2005. godine, od kada je na toj funkciji, nema kune zaduženja i kredita, a u 15 godina napravljeno je investicija za 250 milijuna kuna.
“Bezbroj je tu projekata, od fekalne kanalizacije, oborinske, javne rasvjete, dječjih igrališta i brojnih drugih. Od općine smo napravili mjesto za ugodno življenje jer osim izgradnje objekata, podižemo kvalitetu življenja. Sufinanciramo prehranu u školi, prijevozničke karte učenicima, stipendije za 65 studenata, financiramo autobusni i željeznički prijevoz do Osijeka. Također financijski pomažemo športske klubovi, podržavamo sve aktivnosti romskih, mađarskih, hrvatskih i srpskih KUD-ova, odlaske umirovljenika u terme,na more, kao i djece u naše odmaralište u Dramlju, kraj Crikvenice. Drugim riječim općina živi jednim zdravim životom“, zadovoljno ističe Vukoje.
Socijalno osjetljiva institucija koja promišlja ekonomski
Dodaje i kako, uz to što su socijalno osjetljiva institucija, promišljaju i gospodarski, pa su uz obilaznicu na relaciji Osijek-Beli Manastir, napravili gospodarsku zonu u kojoj je 10-tak tvrtki sa 350 zaposlenih. “To je za našu općinu velika stvar jer je preko 200 zaposlenih s područja općine, a nekad je na tom mjestu lovačko društvo sadilo kukuruz“, sa smješkom kaže Vukoje.
U dvorcu Esterhazy, poklonu Marije Terezije, veliki turistički potencijal
Velik je i turistički potencijal, na kojem planiraju poraditi jer se u mjestu nalazi prekrasno jezero Đola i dvorac Esterhazy koji je davno Dardi darovala kraljica Marija Terezija.
“Dvorac je u vlasništvu općine, imamo idejni projekt za hotel s pet zvjezdica gdje je investicija 70 milijuna kuna. Zainteresirani investitori su odustali, a za sada nije bilo natječaja kojima bismo povukli sredstva za obnovu. Uređujemo okolni prostor i šetnice, a obnova će pričekati. Inače je objekat idealan za starački dom, vrlo neophodan ovim krajevima jer su kapaciteti u zbrinjavanju starijih osoba nedostatni“, kaže Vukoje te navodi za primjer mjesto Uglješ sa domicijelnim starim stanovništvom koje svoje nekretnine nudi u zamjenu za mjesto u Domu.
You tube
Mi smo samoodrživi i neće sigurno doći do “gašenja” općine
Najave koje iz HDZ-a pristižu pred parlamentarne izbore, o gašenju nekih općina, ne zabrinjavaju čelnika Darde.
“Mi smo općina koja odlično stoji, ne zadužuje se, radi sa svojim sredstvima, preko europskih fondova i ministarstava, mi smo samoodrživi, možemo još pomoći drugim općinama. Uistinu postoje u Baranji općine koje imaju milijun ili dva proračun i možda će nam se pripojiti neke. Darda će ostati sigurno, ona je uvijek bila “srez do Pešte”, već je 1830 imala svoj pečat i bila centar“, ponosno ističe načelnik dodajući kako je izgubila na značaju nakon Domovinskog rata izmještanjem važnih ustanova u Beli Manastir, koji je onda postao grad.
Uzimanjem kredita od domaćih banaka, općine odgovaraju samo svojim vijećima
Tajna njihovog uspjeha leži u dugoročnom planiranju, smatra Vukoje, te ističe kako su i oni mogli poput susjednih općine graditi iz kredita.
“To je jednostavnije jer EU fondovi traže pravdanje sredstava u lipu, a kod kredita iz domaćih banaka odgovarate samo svom vijeću, a baš vas briga hoćete slijedeći mandat dobiti ili ne. Ali to nije na duže staze, nije pametno tako zaduživati općinu, a nije ni moralno“, smatra Vukoja.
Zamijeraju slabo povlačenje europskog novca ali na predaju projekata nitko ne poziva
Dodaje kako su na vrijeme slali ljude na edukacije u Zagreb, te se prijavljivali na prve projekte prekogranične suradnje, a od prve velike financijske potpore od milijun eura, riješili su problem oborinskih voda. “Mi i sada imamo projekata za još toliko novaca koliko smo “povukli” i ljuti me kada iz Ministarstva izjavljuju kako smo malo iskoristili europskih sredstava, ali nas kao čelnike općina nitko nije pozvao da predamo svoje projekte“, napominje Vukoje.
Dapače, ističe kako im otežavaju, pa Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) strogo i “uskogrudo” provodi nadzor.
“Prestrogi” nadzor SAFU-a
“Ako je u projektu primjerice navedena žarulja jednog proizvođača ili jednako vrijedna drugog, kazne nas s 5 posto, a to je na velike investicije jako puno. Za izgradnju centra Darde zbog takvih smo “nepravilnosti” morali platiti 1,2 milijuna kuna kazne, kao i za dječji vrtić i romski dom kulture. S tim što su “prestrogi” njima se otvara mogućnost malverzacije jer općinu kazne , a s izvođačem dogovaraju da im podigne novac i donese “na ruke”. Time je kod mene ostvario dobar plan prema ministarstvu, a u biti je korumpiran“, objašnjava Vukoja.
Istraga nad državnim službenikom zbog uzimanja mita
Upravo jedan takav slučaj prijavili su policiji, a USKOK provodi istragu protiv 57-godišnjeg zaposlenika Središnje agencije za financiranje i ugovoranje programa i projekata Europske unije (SAFU) koji je primio mito kako ne bi radio probleme prilikom nadzora izvedbe radova u sklopu projekta izgradnje romskih kuća u Dardi. On je za tu “uslugu” tražio isplatu po 15.000 kuna mjesečno do kraja projekta, a uz to je od direktora građevinske tvrtke tražio i izvođenje građevinskih radova na četiri apartmana na otoku Krku, bez naplate troška rada.
Iako u svom svakodnevnom poslovanju nailaze na brojne probleme, pa i one neočekivane, vodeće ljude općine Darda to ne obeshrabruje. Oni nestrpljivo očekuju nove natječaje na koje će se prijaviti s “novim”projektim, a sve kako bi svoju Dardu učinili još boljim mjestom za život.
