Pregovori na samitu čelnika EU-a, koji već puna tri dana pokušavaju dogovoriti sedmogodišnji proračun i fond za oporavak, zapeli su oko iznosa bespovratnih sredstava za gospodarski oporavak.
Četiri štedljive zemlje – Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija – traže, prema diplomatskim izvorima, da se instrument EU sljedeće generacije sreže na 700 milijardi eura, s predloženih 750, pri čemu bi se 350 milijardi dodjeljivalo kao bespovratna sredstva, a jednaki iznos kao zajmovi.
Prema prvotnim planovima omjer je trebao biti dva prema jedan, to jest 500 milijardi eura bespovratne pomoći, a 250 milijardi zajmova.
Njemačka i Francusa ne žele ići ispod 400 milijardi
S druge strane Njemačka, Francuska i većina drugih zemalja ne žele prihvatiti da iznos bespovratnih sredstava bude ispod 400 milijardi.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u subotu je predložio da se udio bespovratnih sredstava smanji na 450 milijardi, ali to nije zadovoljilo štedljivu četvorku.
Predviđeni rabati premali
Osim toga, te četiri zemlje traže da im se povećaju rabati na njihove doprinose europskom proračunu.
Michel je u svom prijedlogu predvidio rabate za te četiri zemlje i Njemačku.
Međutim, četiri zemlje traže daleko veći popust, dok Njemačka nije imala primjedbi na Michelov prijedlog.
