Sastanak Koordinacija veledrogerija s Vladom danas je završio napuštanjem sastanka od strane predstavnika veledrogerija. Je li Hrvatska sposobna uhvatiti se u koštac s problemom poput primjerice Rumunjske, koja je prije par godina dug u zdravstvu svela na nulu.
Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca – Koordinacije veledrogerija napustili su sastanak u Ministarstvu zdravstva s ministrom zdravstva Vilijem Berošom i ministrom financija Zdravkom Marićem jer im i dalje nije ponuđeno rješenje za alarmantnu situaciju koju su uzrokovali enormni dugovi bolnica prema veledrogerijama.
Pred medijima su izjavili kako dugovi trenutno iznose pet milijardi kuna, a mjesečno rastu za više od 300 milijuna kuna.
Radi se o četiri najveće veledrogerije, koje lijekovima i medicinskim proizvodima opskrbljuju 70 posto tržišta, a predstavnici veledrogerija tvrde da trenutno mogu podnijeti dvije milijarde kuna duga.
Ponuđeno tek 200 milijuna kuna trenutne uplate
Na sastanku im je ponuđena trenutna isplata 200 milijuna kuna, no za veledrogerije je to “ispod svakog minimuma” i nije rješenje za situaciju koja je izmakla kontroli.
U izjavi nakon sastanka ministar financija Zdravko Marić poručio je kako je Vlada spremna određeni dio duga veledrogerijama platiti ovoga tjedna, a drugi dio nakon formalnog rebalansa proračuna.
“Mi ćemo u rebalansu proračuna osigurati određeni iznos sredstava, u ovom trenutku ne bih spekulirao o brojkama. Međutim, i do samog rebalansa nastojat ćemo kroz preraspodjele unutar državnog proračuna osigurati dio sredstava“, kazao je.
“Trenutnom uplatom Vlada pokušava spriječiti moguće zastoje u opskrbama bolnica i ljekarni,” kaže Marić i najavljuje nastavak započetog dijaloga.
Nije želio govoriti o tome koliko ukupno Vlada može isplatiti veledrogerijama rebalansom jer to tek treba utvrditi. Rebalans proračuna planira se za sljedeći tjedan, nakon čega bi se o prijedlogu trebalo raspravljati i glasati u Hrvatskom saboru.
Najskuplji lijekovi u EU
Dok se u ljekarnama već pomalo može vidjeti nestašica lijekova, gdje magistri nude zamjene uz puno veće cijene, ti isti lijekovi primjerice stoje na policama njemačkih ljekarni uz doslovno duplu niže cijene. Tako, primjerice lijek za štitnjaču Cynomel nije dostupan više na hrvatskom tržištu i iz nekog razloga ne može gs se uvesti, a u zamjenu se nudi lijek koji košta čak 280,00 kuna. U Njemačkoj se Cynomel, i to u duplo većem pakiranju, može kupiti za 20 eura.
Ista priča je za žene koje koriste flastere estrogena. Cijena u našim ljekarnama u pakiranju od 6 komada je 90 kuna, a u Njemačkoj kutija s 24 poptuno ista flastera stoji 10 eura.
Tako iste lijekove u Njemačkoj, gdje je puno veći standard, kupujete uz puno niže cijene.
Hoće li Hrvatska ikada doći u situaciju da se poput Rumunjske, koju smo uvijek držali lošijom od Hrvatske, uhvati u koštac s dugovima u zdravstvu i dovede ih na nulu? Ono što Hrvatsku muči je korupcija, a dok je nje, urušavati će nam se i zdravstvo i gospodarstvo, ali i psihičko zdravlje stavnovništa.
