Tvrdi pregovori zemalja koje su nazvali škrtima, donijeti će Hrvatskoj dugo očekivane reforme
Samit čelnika zemalja članica EU ušao je danas u četvrti dan, dogovora o sedmogodšnjem proračunu i fondu za oporavak još nema, te je za 16 sati zakazan nastavak na koji se u Bruxelles treba vratiti hrvatski premijer, a nakon što javnosti predstavi novu Vladu.
U nedjelju se samit cijeli dan odvijao u manjim skupinama, a plenarno zasjedanje je odgađano cijelo popodne.
Čelnici EU-a konačno su se okupili u punom sastavu na radnoj večeri u 19:20, koja je trajala do 23.30 sati.
Tada je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel odredio 45-minutnu pauzu, kako bi obavio još nekoliko sastanaka s pojedinim čelnicima, ali tih 45 minuta protegnulo se na cijelu noć.
Nastavak u 16 sati
Nešto prije 6 sati ujutro čelnici su se ponovno nakratko okupili, a Michel je zakazao nastavak u ponedjeljak u 16 sati.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je doputovao u Zagreb kako bi na zajedničkoj sjednici članovima Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a predstavio sastav svoje nove vlade, koju će predstaviti i javnosti, nakon toga treba se vratiti u Bruxelles na nastavak produljenog samita.
Pregovori čelnika EU-a, koji već četvrti dan pokušavaju dogovoriti sedmogodišnji proračun i fond za oporavak, zapeli su oko iznosa bespovratnih sredstava za gospodarski oporavak.
Gdje je zapelo?
Četiri štedljive zemlje – Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija – traže, prema diplomatskim izvorima, da se instrument EU sljedeće generacije sreže na 700 milijardi eura, s predloženih 750, pri čemu bi se 350 milijardi dodijeljevalo kao bespovratna sredstva, a jednaki iznos kao zajmovi.
Prema prvotnim planovima omjer je trebao biti dva prema jedan, to jest 500 milijardi eura bespovratne pomoći, a 250 mlijardi zajmova.
Čelnici EU-a pokušavaju dogovoriti sveobuhvatni paket težak preko 1800 milijardi eura, koji uključuje sedmogodišnji proračun u visini od 1074 milijardi eura i instrument za oporavak od 750 miilijardi, od kojih bi veći dio bio bespovratna pomoć, a ostatak kao zajmovi.
Dobre strane inzistiranja tzv. “štedljivih zemalja
Iako su ih nazvali štedljivim zemlja, četiri zemlje, kojima se pridružila i Finska, zapravo imaju puno pravo zahtijevati i tražiti uvjete, prije dodjele sredstava. zemljama koje su osjetile puno jače “udar na gospodarstvo” zbog lockdowna. Naime, upravo ovih pet zemalja spadaju u najbogatije zemlje, koje i najviše izdvajaju.
Ono što njima posebno smeta je, osim blokade medija u pojedinim zemljama koje traže i očekuju sredstva, je neprovođenje reformi. Naime, poput i same Hrvatske, pojedine zemlje stavljaju u svoje programe provođenje reformi, koje uglavnom ne provedu ili ih provedu tek kozmetički.
Očito je kako će inzistiranje na provođenju reformi, koje će se ovaj puta i strogo kontrolirati, natjerati hrvatsku vladu da iste i provede. Prva reforma s kojom je nova hrvatska vlada krenula je smanjenje broja ministarstava, koje barem za sada, sudeći prema uštedama koje će donijeti, ostaje na kozmetičkom zahvatu.
