Iznenađuje li vas ovakav rezultat istraživanja djece u Hrvatskoj?
Djeca u dobi od osam, deset i dvanaest godina u Hrvatskoj izrazito su zadovoljna svojom obitelji, prijateljima, domom i životom, ali sa starenjem to zadovoljstvo pada, kao i kvaliteta vršnjačkih odnosa, pokazalo je istraživanje “Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj”.
Predstavnica istraživačkog tima Marina Ajduković rekla je kako rezultati istraživanja pokazuju da se više od 90 posto djece osjeća sigurno kod kuće, a zadovoljstvo osjećajem sigurnosti u školi pada s porastom dobi.
Kvaliteta vršnjačkih odnosa i učestalost druženja opada sa starenjem djece
Više od 90 djece zadovoljno je svojim domom, no čak 42 posto osmogodišnjaka često osjeća zabrinutost zbog materijalne situacije u obitelji.
Više od 96 posto djece zadovoljno je svojim obiteljima, a oko 90 posto djece zadovoljno je svojim prijateljima, no kvaliteta vršnjačkih odnosa i učestalost druženja izvan škole opada sa starenjem djece.
Istraživanje je proveo Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Uredom Unicefa Hrvatsku tijekom 2019. godine, a u istraživanju je sudjelovalo 3507 djece iz svih županija.
Istraživanje je dio međunarodnog istraživanja “Children’s Worlds” koje se provodi u više od 40 zemalja svijeta, a upravo je mogućnost usporedbe u slučaju porasta nezadovoljstva sa školom pomogla u istraživanju, istaknula je Ajduković.
“Da nemamo usporedni okvir s drugim zemljama, mogli bi reći da je samo riječ o početku adolescencije i većim zahtjevima u školi. Pokazalo se da su naša djeca, u odnosu na ostale zemlje, u drugom i četvrtom razredu među prvima po zadovoljstvu, a u šestom su u drugoj polovici, onima koji su zadovoljni manje od prosjeka“, objasnila je.
Nešto se događa s prelaskom iz nižih razreda u više, što je značajan pokazatelj da se mora nešto poduzeti, ističe Ajduković.
Vrlo rana socijalizacija u smjeru tradicionalnih uloga
Ukazala je da rodne razlike i socijalizacija u smjeru tradicionalnih uloga vrlo rano počinju. Tako djevojčice u slobodno vrijeme više pomažu u kući, češće odlaze u crkvu i na vjerske obrede, a dječaci su više uključeni u sadržaje koji uključuju igru i interakciju.
To je važan pokazatelj, ističe, jer su djevojčice s odrastanjem nezadovoljnije, izloženije vršnjačkom nasilju i imaju manje mogućnosti za provođenje vremena kroz igru.
Značajan broj djece je izložen dnevnom vršnjačkom nasilju koje, kako su djeca starija, prelazi iz fizičkog u psihičko i relacijsko nasilje te isključivanje.
Ovo istraživanje trebalo bi biti putokaz Vladi i nadležnim ministarstvima kako bi se napokon donijele čvrste odluke o provedbi programa poput borbe protiv dječjeg siromaštva i protiv vršnjačkog nasilja.
“Prije osam godina imali smo sjajan program ‘Stop nasilju u školama’, koji je i Unicef podupirao. No, nadležno ministarstvo nije ga preuzelo“, upozorila je Ajduković dodavši kako se čudimo kada imamo porast nasilja u starijim dobnim skupinama.
Ti programi se trebaju provoditi kontinuirano, prilagođavati se dobi učenika te ih treba staviti u kontekst građanskog odgoja, poručila je Ajduković.
Istraživanje treba promatrati u kontekstu pandemije
Vezano za vršnjačko i online nasilje, tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak rekao je da na taj problem nema jednoznačnog odgovora, osim dobrih primjera iz pojedinih županija o uvođenju građanskog odgoja koji, naglasio je, ne smije biti ideološki obojen.
Pozdravio je uvođenje novog sveučilišnog kolegija o subjektivnoj dobrobiti djece na kojem rade Unicef i Pravni fakultet, koji će biti dostupan studentima svih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Također, ovo istraživanje treba promatrati u kontekstu pandemije koronavirusa. Podsjetio je na izvješće UNESCO-a koje pokazuje kako onemogućavanje djeci da idu u školu intenzivno utječe na njih, pogotovo na socijalno osjetljive kategorije, što će biti osnova za sva relevantna buduća istraživanja.
Paljak je spomenuo istraživanje, koje je nakon proljetnog lockdowna (zatvaranja) proveo kao zamjenik župana u Varaždinskoj županiji, gdje se, uz online nastavu spominju i mnoge emotivne kategorije u kojima učenici izražavaju zabrinutost, anksioznost i brigu za roditelje.
Predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Regina M. Castillo istaknula je kako je pandemija sigurno povećala brige djece te istaknula da istraživanje nudi polaznu osnovu za buduće studije utjecaja pandemije na djecu.
Kako bi se popravili problemi na koje je istraživanje ukazalo, treba uključiti djecu i njihova mišljenja u kreiranje raznih politika i programa, više raditi na mentalnom zdravlju, pratiti i slušati mlađu djecu, promovirati tehnologiju, a istovremeno štititi djecu na internetu.
