Europska komisija dogovorila je isporuku cjepiva sa šest kompanija, od kojih je jedno upravo cjepivo koje razvijaju znanstvenici s Oxforda zajedno s kompanijom AstraZeneca. Za zemlje Europske unije trebali bi osigurati najmanje 300 milijuna doza, od čega bi Hrvatska trebala dobiti 2,7 milijuna
Cjepivo se treba davati u dva navrata, odnosno u dvije doze, kako bi se pojačao imunosni odgovor, a plan je da se za početak osigura cjepivo za 1,8 milijuna ljudi u Hrvatskoj, za što bi trebalo 3,6 milijuna doza. Prema HZJZ-u, u tijeku su pregovori o nabavi dodatnih 900.000 doza, koje nedostaju za procjepljivanje 1,8 milijuna ljudi.
Prioritet starijima od 65 godina, zdravstvenim djelatnicima i onima u domovima za starije
Cijena oxfordskog cjepiva je 10 eura za dvije doze jer su se Sveučilište u Oxfordu i AstraZeneca obavezali ugovorom da za vrijeme pandemije neće raditi cjepiva s profitom već će se ono patentirati i prodavati po tržišnoj cijeni nakon završetka koronakrize.
Prioritet u cijepljenju imat će stariji od 65 godina, zdravstveni djelatnici i zaposleni u domovima za starije.
Klinička ispitivanja u trećoj fazi
Trenutno je u tijeku treća faza kliničkih ispitivanja na 30.000 ljudi, koja bi trebala pokazati koliko je cjepivo učinkovito. Jedna trećina dobrovoljaca dobila je placebo, odnosno lažno cjepivo, a dvije trećine pravo cjepivo. Prva faza kliničkih ispitivanja počela je još u travnju, a ono se za sada pokazalo sigurnim.
“Iz prve i druge faze, što je najvažnije, pokazalo se da cjepivo ne uzrokuje nuspojave. One se zapravo nisu ni očekivale“, kaže profesor molekularne biologije s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Oxfordu Kristijan Ramadan.
Razvoj cjepiva usporavaju epidemiološke mjere distanciranja
Da bi neko cjepivo dobilo dozvolu regulatornih tijela u Europskoj uniji ili u SAD-u, njegova učinkovitost morala bi biti oko 60%. No u okolnostima pandemije moguće je da će se odobrenja davati i uz manje rigorozne standarde. Naime, problem je u tome što treća faza ispitivanja, koja na velikom uzorku treba potvrditi učinkovitost, teče nešto sporije jer se u zemljama u kojima se cjepivo testira uvode stroge mjere društvenog distanciranja.
Dobrovoljci manje izloženi infekciji
“Ispitivanja su za sada pokazala da je cjepivo sigurno te da su dobrovoljci koji su ga primili razvili imunitet. Iz seruma njihove krvi može se vidjeti da stvaraju protutijela. No za sada se još uvijek ne može reći stvaraju li ih dovoljno da bi pružala zaštitu. Potvrđeno je da protutijela štite in vitro, u laboratoriju i na životinjama, ali na temelju toga teško je reći hoće li zaštititi procijepljene ljude u stvarnim okolnostima infekcije. Kako se brojne zemlje zatvaraju tako su i dobrovoljci koji sudjeluju u istraživanjima također u lockdownu i manje su izloženi infekciji. Nitko od sudionika neće se namjerno izlagati zarazi, među ostalim i zato što nitko ne zna je li dobio cjepivo ili placebo. Stoga će podaci o rezultatima dolaziti usporeno“, kaže profesor Ramadan.
Uskoro više cjepiva
Prema njegovim rijeima uskoro će biti spremno više cjepiva baziranih na različitim tehnologijama. Moguće je da će se pokazati da će neka biti bolja za neke skupine, primjerice starije, a druga za mlađe.
“Jedanaest cjepiva je u završnoj fazi, a AstraZeneca je najviše odmakla. No to ne znači da su druga lošija“, kaže oxfordski profesor.
Dosta nepoznanica jer je riječ o novom virusu
“Cjepivo bi se davalo u dvije doze kako bi se imunitet pojačao. Za sada nije poznato koliko će dugo imunitet trajati. Prema nekim ranim istraživanjima, imunitet pada kroz tri do pet mjeseci. Moguće je da ćemo se kroz pola godine ili osam mjeseci morati cijepiti ponovno. To ćemo tek vidjeti. Moguće je s druge strane da će cjepiva istrenirati naš imunosni sustav tako da će virus aktivirati memorijske B i T stanice i tako će biti spreman da se obrani od reinfekcije. Dosta stvari još je uvijek nepoznanica jer smo se s ovim virusom susreli tek početkom godine“, zaključuje Ramadan.
