Devetero od 10 ljudi u siromašnim zemljama moglo bi sljedeće godine ostati bez cjepiva jer su bogate zemlje nagomilale više doza nego što im je potrebno, poručili su danas iz Saveza za cjepivo.
Bogate zemlje u kojima živi 14 posto svjetskog stanovništva od prošlog mjeseca kupile su 53 posto ukupnih zaliha najperspektivnijih cjepiva, upozorili su iz Saveza, koalicija koju čine Oxfam, Amnesty International i Global Justice Now.
Izvijestili su kako bi farmaceutske tvrtke koje surađuju na cjepivu protiv Covida-19 trebale preko Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otvoreno podijeliti svoju tehnologiju i intelektualno vlasništvo kako bi se proizvelo više doza cjepiva.
“To ne bi smjela biti borba između zemalja koje si žele osigurati dovoljno doza“, rekla je za Reuters Mohga Kamal-Yanni, savjetnica pri Savezu za cjepivo.
“U ovo doba globalne pandemije bez presedana, životi ljudi morali bi biti stavljeni ispred profita farmaceutskih tvrtki“, dodala je.
Sve doze dviju farmaceutskih kuća pokupovale su bogate zemlje
Dok su u Velikoj Britaniji u utorak visokorizične skupine počele primati cjepivo Pfizera i BioNTecha, većini ljudi u 67 zemalja niskoga i nižeg srednjeg prihoda uključujući Butan, Etiopiju i Haiti prijeti opasnost da će ostati bez cjepiva.
Među tri cjepiva protiv Covida-19, za koja su objavljeni rezultati učinkovitosti, gotovo sve raspoložive doze dvaju njih – Moderne i Pfizer/BioNTecha – nabavile su bogate zemlje, navodi se u izvješću Saveza.
Bogati kupovali pet puta više već što im treba
Premda su AstraZeneca i Sveučilište Oxford obećali osigurati 64 posto svojih doza za ljude u zemljama u razvoju, to bi u najboljem slučaju obuhvatilo samo 18 posto svjetske populacije do sljedeće godine.
EU, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Kanada, Japan, Švicarska, Australija, Hong Kong, Makao, Novi Zeland, Izrael i Kuvajt nabavili su 53 posto ovih potencijalnih doza – pri čemu je Kanada kupila dovoljno za cijepljenje svog stanovništva pet puta, rekao je Oxfam .
“Kupujući veliku većinu svjetskih zaliha cjepiva, bogate zemlje krše svoje obveze u pogledu ljudskih prava“, rekao je Steve Cockburn, voditelj programa gospodarske i socijalne pravde u Amnesty Internationalu.
