Pandemija koronavirusom pokazala je koliko je važno biti samodostatan u svemu a najviše u proizvodnji hrane. Sjeme i sadni materijal temelj je poljoprivredne proizvodnje, istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, na kongresu u organizaciji HAPIH-a i HAD-a.
Dodao je i kako je kvalitetno sjeme i sadni materijal prva karika u lancu, te jedan je od osnovnih preduvjeta za uspješno i isplativo bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.
«U narednom razdoblju Ministarstvo poljoprivrede pronaći će poticajne mjere za sektor sjemenarstva i rasadničarstva s ciljem osiguravanja dostatnih količina domaćeg poljoprivredno-reprodukacijskog materijala», najavio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.
Domaće oplemenjivačke kuće ravnopravno se nose sa stranim proizvođačima
Ustvrdio je kako Hrvatska ima dugu i razvijenu tradiciju proizvodnje poljoprivrednog sjemena, unatoč relativno malom broju oplemenjivačkih kuća. No, njihovi su programi, kako je rekao, izuzetno kvalitetni te se ravnopravno nose sa stranim oplemenjivačkim kućama. Najavio je i novi prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti koji će se uskoro naći na e-savjetovanju, a glavni cilj toga Zakona je uređenje proizvodnje te stavljanje na tržište poljoprivrednog i reprodukcijskog materijala, inspekcijski nadzor te druga pitanja vezana uz sjemeničarstvo i rasadničarstvo
Porast sjemenske proizvodnje
Na 13. Kongresu održanom virtualno, a u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva(HAD) i Hrvatske agencije za poljoprivredu ihranu (HAPIH) istaknuto je kako je ove godine povećana sjemenska proizvodnja za dva posto u odnosu na lani, odnosno 12,5 posto za 2018. godinu, te čak 23 posto u odnosu na 2017. godinu.
Krunoslav Dugalić ravnatelj HAPIH-a naglasio je kako je hrvatskoj sjemenarskoj proizvodnji prethodilo jedno vrlo teško razdoblje.
100 postotni izvoz u treće zemlje
“Nakon ulaska Hrvatske u EU proizvodnja sjemena je kod nas snažno pala, na negdje 52 tisuće tona. Zadnje četiri godine je ta sjemenska proizvodnja krenula i u tom razdoblju od 2016. Godine povećali smo sjemensku proizvodnju za gotovo 25 posto. Količina sjemena koja ide u treće zemlje povećana je gotovo 100 posto. I trendovi priznavanja naših sorata i hibrida pokrenuti su te je sada taj broj sorata veći i u uzlaznoj putanji. Sjemenska proizvodnja je osnova konkurentne ratarske proizvodnje koja je pak baza proizvodnje stočne hrane. Cijeli proces je i pod utjecajem klimatskih promjena pa se snažna ratarska proizvodnja zasniva prije svega na kvaliteti našeg sjemena“, istaknuo je Dugalić.
U državama bez vlastite proizvodnje sije se skupo i nekvalitetno
Kako je naglasio, iskustva pokazuju da u državama koje nemaju kvalitetu sjemena ili nemaju sjemensku proizvodnju poljoprivrednici siju uglavnom skupo sjeme, lošije kvalitete.
«U rasadničarstvu priča nije toliko dobra i tu očekujemo promjene. Ono je vezano na proizvodnju voća i tu se reflektiraju problemi i kada se to rješi i rasadničarstvo će krenuti snažnije i kvalitetnije. Očekujemo da će se u narednom razdoblju revitalizirati taj sektor», rekao je Dugalić.
Rasadničarstvo teško održava korak s Europom, naglasio je Krunoslav Brus, s Odjela za rasadničarstvo dodajući kako je najveći problem mali broj certificiranog materijala.
Kupovina domaćeg sadnog materijala
“Završen je jedan projekt podizanja matičnog nasada visokih kategorija kontinentalnog i mediteranskih voćnih vrsta. On bi trebao našu proizvodnju certificiranog sadnog materijala približiti razinama proizvodnje sadnog materijala Europske unije. Slavonija ima dva, tri malo veća rasadnika no mogli bi reći da polovicu nosi kontinetalna Hrvatska a polovicu proizvodnje jug zemlje. Treba raditi na tome da ljudi kupuju domaći sadni materijal, da proizvodimo sadnice po pravilima struke. Naš sadni materijal i kvalitetom i cijenom više nego konkurentan sadnicama koje dolaze iz uvoza, zaključio je Brus.
Nagrada “Zlatno sjeme” soji “Ika” i kukuruzu “Pajdašu”
Dodatan poticaj proizvođačima svakako je i dodijela priznanja “Zlatno sjeme” koje svake godine najboljima dodijeljuje Hrvatsko agronomsko društvo. Ovogodišnja pobjednica je soja sorte IKA s osječkog Poljoprivrednog instituta, a dr. Aleksandra Sudarić prilikom uručivanja nagrade istaknula je kako je to veliko priznanje ne samo u programu oplemenjivanja i sjemenarstva soje, nego i za samu instituciju koja zbog svoje misije stvaranja domaćeg sortimenta svih važnih ratarskih kultura, daje značajan doprinos unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
Dokaz vrijednosti i konkurentnosti na tržištu
BC institut iz Zagreba dobitnik je priznanja “Zlatno sjeme” za hibrid kukuruza “Pajdaš“, najraširenijeg hibrida kukuruza u Hrvatskoj. “Ovo je 10. put zaredom kako smo dobili priznanje za Pajdaš. Velika je to čast i blagdan za hrvatsko sjemenarstvo jer smo još jednom pokazali da vrijedimo, da smo konkurentni i da imamo proizvode koje tržište prihvaća. Nadamo se da ćemo takav trend zadržati i u budućnosti”, rekao je direktor sektora “Sjemenarstva” u BC institutu Kristijan Puškarić koji je i predsjednik udruge “Hrvatsko sjeme koja okuplja hrvatske oplemenjivače I sjemenare.
