(VIDEO) INTERVJU – Ravnateljica splitskog DES-a Edita Maretić Dimlić: “Za uspjeh je zaslužan timski rad”

Nakon dvije godine i tri mjeseca ravnateljica splitskog DES-a Edita Maretić Dimlić može reći da je zadovoljna. Koliko je bilo vrijedno iskustvo biti ravnateljica dječjeg doma Maestral, Maretić Dimlić ne krije, no iako kaže kako je izazov jednak, biti na čelu DES-a ipak je drugačije. Naime, kao ravnateljica doma Maestral, Edita Maretić Dimlić ne skriva da je sudbine djece nosila kući, dok joj rad u DES-u omogućava da se u slobodno vrijeme potpuno posveti obitelji.

“Ovdje je, s druge strane zaposleno više od 53 posto osoba s invaliditetom, a osobe s invaliditetom kada postaju starije i izgube svoje roditelje, a nažalost to je prirodno da roditelji prije vlastite djece napuste ovaj svijet, u tom smislu potrebno je uključiti se u njihove živote , što naravno nije u opisu radnog mjesta. No, to je moralan zadatak. Mi u sklopu organizacije imamo službu za rehabilitaciju čiji je prvi i osnovni zadatak podrška i praćenje osoba s invaliditetom, ali dakako da naše radnice iz službe za rehabilitaciju, koje su inače i stručnjakinje u tom području, odlaze s osobama s invaliditetom i kod liječnika i kontaktiraju liječnike i zapravo ulaze u onu sferu privatnog života i izvršavaju one zadatke koji nisu isključivo napisani u njihovim ugovorima. Rekla bih da ti poslovi koje one rade zahtijevaju i dodatna znanja, ali i empatiju, koja nije isključivo vezana za sam posao.

Osobe s invaliditetom uglavnom vrlo teško prihvaćaju odlazak u mirovinu. Žao im se rastati od svojih kolega, od ustanove, tako da je od ove godine naša služba za rehabilitaciju započela s određenim radionicama upravo s osobama s invaliditetom kako bi im nekako približila taj trenutak kada moraju završiti svoj radni vijek.

Inače, od prošle je godine naš kolega, koji je zaposlen u službi za rehabilitaciju, a inače je bio profesionalni sportaš i olimpijac, Edi Ponoš dobio zadatak organizirati sportske aktivnosti. Tako od prošle godine imamo organiziran odlazak na bazen i plivanje, mali nogomet i druge sportove u koje se rado uključuju i naši radnici koji nisu osobe s invaliditetom, a naravno, posebno je važan interes i uključivanje osoba s invaliditetom. Naime, njihov društveni život je dosta skučen, a uključivanjem u sport njihov život dobiva širinu, jer osim druženja za vrijeme sporta ostaje se još družiti s kolegama. Na taj način njihov život dobiva i drugu kvalitetu, osim samog rada.“

Kako osobe s invaliditetom podnose ovu situaciju s koronavirusom?

“Mi smo na početku same epidemije zaključili da moramo pojačati sve naše epidemiološke mjere, koje i inače provodimo, posebno u nekim radnim jedinicama gdje proizvodimo ambalažu i prehrambene artikle. Tako da određena pravila uvijek vrijede, recimo, u sektoru prehrane gdje se pripremaju topli obroci za korisnike pučke kuhinje, koje financira Grad Split. Ali, imali smo i smiješnih situacija i komentara s obzirom na pojačane epidemiološke mjere, posebice u radnoj jedinici kartonaža u kojoj se proizvodi, kao što i sam naziv kaže, kartonaža i tu imamo najveći broj osoba s invaliditetom i najveći broj osoba koje imaju mentalne poteškoće.

Ali, rekla bih da smo svi skupa bili jako disciplinirani, a očekujem da ćemo tako i dalje nastaviti. Nas je 226 zaposlenih, što je jako veliki broj i kada pri tome nadodamo gotovo 280 do 300 korisnika pučke kuhinje koji svakodnevno pohode ustanovu po svoje obroke, onda mislim da smo se uspjeli dosta dobro očuvati i nadam se da će tako i ostati.

U tom smislu svakako treba pohvaliti osobe s mentalnim poteškoćama, jer su zaista disciplinirani, nakon što im je objašnjeno na njima blizak način. Rekla bih da je ustanova DES dijelom i uspješna zbog te sinergije osoba koje nemaju invaliditet i osoba koje imaju invaliditet.

Kako posluje ustanova DES u financijskom smislu?

“Ustanova DES je u 2019. godini zabilježila prvi puta pozitivan rezultat, upravo stoga jer su se svi jako puno trudili i uložili puno napora. Moram reći da mi je osobno žao što nas je ova epidemija zatekla u 2020. godini, jer će sigurno imati utjecaj na naš poslovni rezultat za ovu godinu. S druge strane, naprosto trebamo prihvatiti ekonomske činjenice, koje nisu zadesile samo ustanovu DES, već i cijeli svijet.

Nama je prioritet bio, prije svega, zaštititi zdravlje svih naših radnika, njihovih obitelji i korisnika pučke prehrane, a onda dolazi ovaj drugi segment. Zapravo, o zdravlju svih naših radnika ovisi i poslovanje ustanove DES, a samim tim i egzistencija i očuvanje radnih mjesta.

I pretpostavljam psihološko zdravlje

“Tako je. Kada govorimo o zdravlju uglavnom veliki broj ljudi pomišlja na fizičko zdravlje. Mislim da zdravlje svakako zaokuplja i fizičko i psihičko zdravlje. Rekla bih da iz psihičkih poteškoća i bolesti i načina života koji velika većina nas živi, zapravo dovodi i do problema s fizičkim zdravljem. I svakako bih rekla da upravo kod osoba s invaliditetom možete vidjeti kada je psihičko zdravlje dobro kako zaista nema prepreka da te osobe budu odlični radnici.“

Vi ste se prvi prebacili na proizvodnju maski i bili ste vrlo brzi i uspješni u tome

“Mi smo pratili što se događa oko nas i kako imamo svakodnevno kolegije na kojima sudjeluje moj najuži tim, među koje spada i prodaja i nabava, mi smo prije početaka mjera u Hrvatskoj zaključili kako će biti neizbježno da i nas čeka isto zbog blizine susjedne države koja je bila žarište i imala veliki broj zaraženih. I onda smo s tržišta odmah povukli materijal koji nam je potreban i laštik.On se kasnije pokazao kao artikal koji je u određenom vremenskom razdoblju nedostajao, jer su se povukle velike količine, a granice su bile dijelom zatvorene i transport robom je išao na sporiji način. Tako da smo mi ovdje sve imali na vrijeme i zapravo smo već prije proglašavanja mjera započeli s proizvodnjom maski, što se pokazalo kao pametan potez. Ne mislim samo u ekonomskom smislu, koji se također ne može zanemariti, već i ovom drugom.

Nažalost, mi smo jedni od rijetkih na ovom području kada govorim o proizvodnji tekstila. Smatrali smo i da imamo društvenu obvezu i dok smo za naše kupce šivali maske, cijelo vrijeme smo šivali i za KBC Split, Stožer i Caritas. Imali smo prioritete u dogovoru sa Stožerom naše županije. Rekla bih da je to bio rezultat timskog rada.

Uglavnom su žene zaposlene u našoj konfekciji uz nekoliko muškaraca i moram priznati kako su uz svoju voditeljicu napravile sjajan posao. Čak u onom periodu kada su bile potrebne propusnice za dolazak na posao i kada su ljudi imali određene mogunosti ne doći na posao, sve te žene, ne samo da su dolazile na posao, nego su radile i prekovremeno. A veliki broj njih živi izvan Splita.”

Moram pitati kakvi su daljni planovi DES-a?

“Imamo jako puno planova. Moram naglasiti da u svim ovim ostvarenjima planova velika su nam podrška Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija, koji su nam suosnivači, kao i ZOSI. Osim ove materijalne podrške puno je lakša suradnja kada imate osnivače i kada imate svoju matičnu instituciju koja zapravo pripada Ministarstvu. Onda je puno lakše planirati i lakše komunicirati kada znate da u svakom trenutku imate podršku. To meni i na nekoj osobnoj razini znači da ja u određenim odlukama i određenim potrebama za konzultacijama s osnivačima i ZOSI-jem neću gubiti jako puno vremena, već ću se posvetiti našim planovima.

S druge strane ne smijemo zaboraviti tu financijsku podršku. Dakle, ustanova DES 30 posto svojih prihoda ostvaruje iz subvencija, a 70 posto na otvorenom tržištu. To mi je uvijek jako važno naglasiti, a kažem da ustanova DES svoje troškove najviše pokriva tako što sama zarađuje. S druge strane je velika pomoć od ZOSI-ja, koji svake godine raspisuje natječaj na koji se mogu prijaviti zaštitne radionice, a DES ima uvjete jer ima više od 51 posto zaposlenih osoba s invaliditetom.

Taj natječaj se raspisuje kako bi se održala i povećala zapošljivost u zaštitnim integralnim radionicama. Aplicira se na natječaj za obrtna sredstva i za investicijska ulaganja. Dakle, svi strojevi koji su kupljeni u ustanovi DES, energetska obnova zgrade koja je provedena prošle godine, ugradnja lifta… Prvi puta nakon 70 godina DES, koji zapošljava osobe s invaliditetom ima lift. Sve je to financirano iz natječaja ZOSI-ja. Govorim o bespovratnim sredstvima. I naravno da nam je to jedan veliki zamašnjak.

Jedan dio planiranja ide kada prodaja da informacije što tržište traži. Znači, na osnovu onoga što tržište traži dogovaramo s proizvodnjom na koji način se to može provesti u ustanovi DES i na osnovu toga se slaže dokumentacija za natječaj. Svi ti novi strojevi nama omogućavaju bolje pozicioniranje na tržištu. To znači nove kupce, nova kvaliteta proizvoda, poštivanje rokova i novi proizvodi. Moram ipak naglasiti kako su svi iskoraci i sve što prepoznaju naši kupci rezultat timskog rada.”