Operacija je označila početak kraja za Vojsku Republike Srpske u zapadnoj Bosni
U drugom tjednu rujna 1995. godine, točnije između 8. i 15. rujna, hrvatske i bošnjačke snage izvele su jednu od najvažnijih vojnih akcija rata u Bosni i Hercegovini – operaciju “Maestral”. Riječ je o združenom pothvatu Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji je u samo sedam dana oslobodio više od 2.500 četvornih kilometara teritorija i trajno promijenio omjer snaga na bojištu.
Nakon potpisivanja Splitskog sporazuma između Hrvatske i Bosne i Hercegovine 22. srpnja 1995., te uspješno odbijenog protunapada Vojske Republike Srpske iz pravca Drvara, hrvatsko zapovjedništvo odlučilo je težište svojih operacija ponovno usmjeriti na bosanskohercegovačko ratište. Zamisao je bila izvesti brz i odlučan prodor na dva pravca – od Bosanskog Grahova prema Drvaru te od Glamoča prema Jajcu – kako bi se spriječilo učvršćivanje srpskih snaga na novim položajima.
Sedam dana ofenzive
Napad je pokrenut 8. rujna. Hrvatska vojska djelovala je iz smjera Hrvatske, dok su HVO i Armija BiH branile i oslobađale teritorij Bosne i Hercegovine. U prvih nekoliko dana oslobođeni su Bosansko Grahovo, Glamoč i Kupreško polje, a zatim su snage krenule prema Šipovu, Jajcu i Drvaru. Do 15. rujna, kada je operacija službeno završena, pod nadzorom hrvatskih i bošnjačkih snaga našlo se više od 54 posto teritorija BiH.
Tijekom operacije “Maestral” oslobođena su šira područja sedam općina: Bosanskog Grahova, Bosanskog Petrovca, Glamoča, Drvara, Ključa, Šipova i Jajca. Istovremeno, postrojbe Armije BiH oslobodile su Sanski Most i Donji Vakuf. Hrvatska vojska i HVO zauzeli su tri strateški važna grada – Šipovo, Jajce i Drvar – koji su dotad bili uporišta Vojske Republike Srpske.
Posljedice su bile dramatične. Borbeni moral srpske vojske naglo je pao, a u Banjoj Luci i širom tadašnje Republike Srpske zavladala je panika. Gotovo je potpuno razbijen 2. krajiški korpus VRS, koji je bio prisiljen na povlačenje. Tisuće srpskih izbjeglica krenule su u kolonama prema Prijedoru i Banjoj Luci.
Zanimljivo je da međunarodna zajednica nije ulagala prigovore na ovu ofenzivu. Naprotiv, smatralo se da je pritisak na bosanske Srbe nužan kako bi se bez dodatnih uvjeta vratili za pregovarački stol. Hrvatske snage, posebno 4. i 7. gardijska brigada, već su se pripremale za daljnje napredovanje prema Banjoj Luci.
Zaustavljeni pred Banja Lukom
Nakon “Maestrala” uslijedio je Južni potez, operacija kojom su hrvatske snage stigle gotovo do samog ulaza u Banja Luku. Međutim, pod snažnim diplomatskim pritiskom međunarodne zajednice, ofenziva je zaustavljena. Da nije bilo tog pritiska, mnogi analitičari smatraju da bi srpska vojska, koja je već bila u rasulu, vjerojatno doživjela potpuni slom, a rat u BiH mogao je završiti potpunim oslobađanjem teritorija i nestankom Republike Srpske, koja je nastala na etničkom čišćenju Hrvata i Bošnjaka.
Operacija “Maestral” ostala je zapamćena kao prva velika združena akcija HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj Bosni. Osim vojnih rezultata, imala je i golem psihološki učinak – pokazala je da su hrvatske i bošnjačke snage sposobne za koordinirane ofenzive većeg opsega te da mogu nanijeti teške poraze dotad superiornoj vojsci bosanskih Srba. Veliki doprinos pobjedi, kao i obrani i oslobađanju BiH tijekom cijelog rata, dalo je Hrvatsko vijeće obrane.
