Neprijateljski zrakoplovi tog su dana bombardirali i raketirali područja istočne Slavonije, gornje Posavine, Gorskoga kotara, Zagreba, Karlovca te gotovo cijele Dalmacije
U agresiji na Hrvatsku srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija koristili su se svom raspoloživom ratnom tehnikom pa tako i Jugoslavenskim ratnim zrakoplovstvom.
Iako je odlaskom slovenskih i hrvatskih pilota bilo znatno oslabljeno, jugozrakoplovi su žestoko napadali vojne i civilne ciljeve diljem Hrvatske. Vrhunac tih napada dogodio se 8. studenog 1991., kada je u jednom trenutku sirena za opasnost od napada iz zraka oglašena u čak 34 hrvatska grada.
Neprijateljski zrakoplovi bombardirali su i raketirali područja istočne Slavonije, gornje Posavine, Gorskoga kotara, Zagreba, Karlovca te gotovo cijele Dalmacije.
Ujutro je raketiran i Sinj, a meta napada bio je sportski aerodrom. Nešto prije nad Zadrom su ispuštene svjetleće bombe, zatim su raketirane Šepurine, područje oko Nina te trajektno pristanište koje Miletić spaja s otokom Pagom. Osim toga u zračnom napadu ispod Paškog mosta pogođeni su Jadrolinijini trajekti Borik i Vira, koji su ipak nakon nekoliko dana osposobljeni za plovidbu.
Karlovačko područje više su puta nadlijetali zrakoplovi Jugoslavenskoga ratnog zrakoplovstva iz Bihaća i Banje Luke. Razorena je napuštena vojarna na Logorištu, zatim Mala Švarča, Mostanje, Turanj i Belajske Poljice u općini Duga Resa. U jednom naletu pogođena je trafostanica u Kupinečkom Kraljevcu blizu Zagreba pa je veći dio grada ostao bez struje. I na dubrovačkom bojištu iznad Pelješca zrakoplov je izbacio “paučinu” kao i nekoliko dana ranije u Slavoniji.
No, ni hrvatska strana nije sjedila prekriženih ruku. Uz jedan neprijateljski Mig-21 koji je srušen kod Delnica, a pogođena su i dva jugozrakoplova koja su gađala paški most. Jedan Galeb G-2 srušen je kod samog mosta, a za drugi, tipa Jastreb J-21, pretpostavlja se da je pao kod Luna na Pagu.
