Srbi su tada razoružali policajce iz PU Pakrac i zauzeli policijsku postaju po već oprobanom receptu u Benkovcu, Gračacu, Kninu, Obrovcu i drugdje, no, ovog puta je došlo i do oružanog sukoba s hrvatskom policijom. Načelnik policijske postaje Pakrac Jovo Vezmar je zajedno s vodstvom dobro nam poznatog SDSS-a, na čijem je čelu bio Veljko Džakula, organizirao naoružane straže po gradu – i terorizirao hrvatsko stanovništvo do dolaska najelitnijih hrvatskih postrojbi i Mladena Markača iz Lučkog
Dana 1. ožujka 1991. sukobom hrvatskih policijskih snaga sa srpskim pobunjenicima na čiju je stranu stala JNA praktički je počeo oružani sukob u Hrvatskoj koji se pretvorio u rat koji poznajemo pod imenom Domovinski rat.
Nakon što je 22. veljače Skupština općine Pakrac proglasila pripojenje SAO Krajini osnovane u Kninu, srpski civili šetali su naoružani gradom spremajući se napasti hrvatske policajce i protjerati Hrvate iz grada.
Načelnik policijske postaje i vodstvo SDSS
Tako su na današnji dan 1. ožujka 1991. Srbi razoružali policajce iz PU Pakrac i zauzeli policijsku postaju po već oprobanom receptu u Benkovcu, Gračacu, Kninu, Obrovcu i drugdje. Ovog puta je došlo i do oružanog sukoba s hrvatskom policijom. Načelnik policijske postaje Pakrac Jovo Vezmar je zajedno s vodstvom SDSS-a, na čijem je čelu bio Veljko Džakula, organizirao naoružane straže po gradu.
Policajci hrvatske nacionalnosti, s još nekim kolegama Srbima koji se nisu htjeli pridružiti pobuni, iznijeli su tijekom noći dio oružja iz postaje i sakrili. Tog istog dana u noći JNA je zauzela punktove po gradu pod izlikom da želi spriječiti sukob. Tijekom noći i pred jutro 2. ožujka u grad su pristigle policijske postrojbe RH i rasporedile po gradu. Oko 10 ujutro počeo je oružani sukob, nakon čega u Pakrac dolazi zapovjednik specijalaca iz Lučkog Mladen Markač s najelitnijim hrvatskom postrojbama, te policijska postaja dolazi u ruke hrvatske države.
U 14 sati u policijsku postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević (načelnik Štaba V. vojne oblasti), a u 16 sati dolaze i Stjepan Mesić (potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH) i Slavko Degoricija (predsjednik Vijeća općina Sabora RH).
Na sastanku nije dogovoreno ništa konkretno, osim nastavka sljedeći dan. Nakon što su visoki predstavnici otišli, oko 18 sati s okolnih brda počela je pucnjava po gradu, hrvatske su postrojbe uzvraćale vatru te su tri branitelja bila ranjena.
Srpska propaganda i laži
O događajima u Pakracu srpski su mediji izvješćivali potpuno netočno. Beogradske “Večernje novosti” pišu o “masakru srpskog naroda u Pakracu, mitraljeskom gnijezdu u zvoniku katoličke crkve i ubojstvu pravoslavnog svećenika”, a u istim novinama Veljko Džakula je izjavio kako su hrvatski specijalci upali u klopku te kako su ih sve mogli pobiti da su htjeli.
Tako je počeo oružani sukob u Hrvatskoj što je bio uvod u dugotrajan krvavi rat i okupaciju trećine Hrvatske duge četiri godine. Opći napad Srba, dragovoljaca iz Bosne i JNA na grad-heroj Pakrac počeo je 19. Kolovoza 1991.
