U Peruu živi 196.000 osoba koje nose hrvatsko prezime ili imaju neki drugi podatak koji upućuje na to da se radi o potomcima hrvatskih iseljenika
Hrvatska umjetnica Rebeca Dorich organizirat će ovaj mjesec u rodnom Peruu “Festival solsticija”, izložbu radova koji podsjećaju na vezu Sunca i vjerovanja u toj južnoameričkoj zemlji prije dolaska Europljana, izvijestila je Hina.
Sunce daje toplinu i svjetlost pa je narod Kečua štovao boga Intija, smatrajući ga davateljem života. Obožavali su ga ratari podno Anda, nadajući se dobroj žetvi, a njihovi vladari, Inke, prikazivali su ga na zlatnom disku s ljudskim licem.
Španjolski osvajači su 1571. godine oduzeli takav veliki zlatni disk te ga navodno poslali papi preko Španjolske, nakon čega mu se gubi trag.
No u mjestu Pueblo Libre (Slobodan narod), predgrađu glavnog grada Lime, osvanut će deseci umjetničkih radova s motivom sunca.
“Povezujemo ljude, prirodu i kulturu. Spajamo tradiciju predaka i današnji umjetnički izričaj”, kaže Dorich za Hinu.
Jačanje društvenih veza
Ljetni solsticij trenutak je kada Sunce doseže svoju najvišu točku na nebu pa je to najduži dan u godini, dok je zimski solsticij najkraći dan. Njihova izmjena svakih šest mjeseci nekoć je simbolizirala obnovu i nadu. Ljudi su proslavljali solsticij ritualima, plesovima, umjetnošću i okupljanjem.
“To je uvijek bila prilika za razmišljanje o prolasku vremena, zahvalu na svjetlosti i sunčevoj energiji te jačanje društvenih veza”, objašnjava Dorich.
Ona je stoga 2022. godine pokrenula “Festival solsticija”, koji se održava 21. lipnja i 21. prosinca.
Na posljednjem izdanju, prije šest mjeseci, sudjelovala su 32 međunarodna umjetnika, od čega pet hrvatskih. Na izložbi postavljenoj u gradskom parku u Pueblo Libre bile su izložene slike, crteži i kreacije Zdenke Starčević, Zorana Hercigonje, Biserke Vuković, Maritze Karadže i same direktorice festivala Rebece Dorich.
“Mi, potomci Hrvata u Južnoj Americi, doprinosimo kulturnom i društvenom životu”, kaže Karadža, koja živi u Limi.
Gotovo 200 tisuća Peruanaca ima veze s Hrvatskom
U Peruu živi 196.000 osoba koje nose hrvatsko prezime ili imaju neki drugi podatak koji upućuje na to da se radi o potomcima hrvatskih iseljenika, prema podacima Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
Kronike govore da je dubrovački vlastelin Basilije Basiljević 1573. došao onamo, poput tisuća drugih Europljana, privučen legendom o El Doradu, starom gradu Inka punom tajni i bogatstva. Peru je tako vjerojatno prva zemlja Južne Amerike u koju su stigli Hrvati.
Karadža, koja se bavi i pisanjem priča za djecu, na “Festivalu solsticija” sudjelovala je s dvije slike.
Uljem na platnu i popratnim tekstom prikazala je razgovor dvaju krumpira, autohtonog peruanskog povrća, između vedrog neba i plodne zemlje. Sadnja krumpira, koji je iz Amerike prenesen u Europu, ondje je tradicionalno vezana uz solsticij.
Njezina druga slika prikazuje piramidu iz Cahauachija, drevni ceremonijalni centar u koji su hodočastili stanovnici prije nego što je Kristofor Kolumbo stigao do obale Amerike. U tom centru na jugu Perua obavljale su se i ceremonije vezane uz solsticij.
Svake godine sudjeluju i umjetnici koji žive u Hrvatskoj, prikazujući sunce svojeg zavičaja. Vuković iz Rijeke oslikala je suncem okupano more s hrvatskom zastavom.
“Tako povezujemo globalne umjetnike s publikom u Limi”, napominje Dorich. Sudjeluju razne generacije umjetnika i posjetitelja.
Dorich ne isključuje mogućnost da jedan “Festival solsticija” osvane i u Hrvatskoj.
“Takvu putujuću izložbu mogli bismo organizirati ondje”, kaže.
