Dok se udari nižu oko energetskih objekata, najveća nuklearna elektrana u Europi, Zaporožje, ostaje jedan od najvećih strahova međunarodne zajednice. Ukrajinske ekipe započele su popravak rezervne dalekovodne veze koja povezuje elektranu s mrežom, a radovi se odvijaju u uvjetima posebnog prekida vatre dogovorenog upravo radi osiguranja postrojenja.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (MAAE) ističe da je stabilno napajanje ključan preduvjet za sigurnost elektrane, koja je više puta bila odsječena od mreže i prisiljena na oslanjanje na dizelske agregate. Stručnjaci upozoravaju da svaki dulji prekid napajanja povećava rizik za sustav hlađenja reaktora – iako nema naznaka neposredne nuklearne opasnosti, svaka vijest o “popravku dalekovoda” čita se kao još jedno upozorenje koliko je situacija krhka.
Status Zaporožja redovito je na stolu u pregovorima u kojima posreduju SAD i druge zapadne zemlje. U tim razgovorima traži se model koji bi osigurao da elektrana ostane pod minimalnim rizikom, neovisno o tome tko u kojem trenutku kontrolira okolni teritorij.
Grenland, NATO i Putin: kako jedna hipotetska operacija odjekuje u Kijevu
Dok se na terenu raspravlja o dalekovodima i transformatorima, u europskoj politici bruji jedna sasvim druga tema – Grenland. Španjolski premijer Pedro Sánchez u intervjuu je upozorio da bi eventualna američka vojna akcija protiv tog danskog teritorija “učinila Vladimira Putina najsretnijim čovjekom na svijetu”.
Sánchez smatra da bi takav potez teško narušio NATO te, kako kaže, poslao poruku koja bi mogla “legitimirati” rusku invaziju na Ukrajinu u očima dijela globalne javnosti. Njegove riječi uklapaju se u širu nervozu uoči rasprava o Trumpovim izjavama i potezima oko Grenlanda, koje su već izazvale prijetnje carinama između Washingtona i europskih država.
Poruka iz Madrida jasna je: svako prekrajanje granica silom, pa makar i u hipotetskom scenariju, otvara Pandorinu kutiju koju Europa – s ratom na istočnom krilu – ne želi niti zamisliti. Za Kijev, to je indirektna, ali važna podrška narativu da međunarodni poredak ne smije postati pitanje “tko je jači, taj tlači“.
Floridski sastanci i Davos: gdje se ratu traži politički izlaz
I dok dronovi lete, politički razgovori se nastavljaju – ovoga puta daleko od fronte – na Floridi. Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov izvijestio je da je tijekom dvodnevnih razgovora s američkim timom tema bila budućnost sigurnosnih jamstava i poslijeratne obnove Ukrajine. U delegaciji, prema navodima, sudjelovali su izaslanik predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff i njegov zet Jared Kushner.
Razgovaralo se o dugoročnim sigurnosnim aranžmanima, financijskim modelima i infrastrukturnim projektima koji bi trebali pomoći zemlji da se oporavi nakon rata – kad god on završio. Umerov ističe da se radi o dijelu šireg procesa, a ne o “jednom sastanku koji sve rješava”.
Sljedeća stanica je Davos, gdje bi se na marginama Svjetskog gospodarskog foruma trebali nastaviti kontakti između ukrajinskih i američkih predstavnika. Očekuje se niz neformalnih sastanaka iza zatvorenih vrata, u kojima će se govoriti o sigurnosnim jamstvima, obnovi i ulozi privatnog kapitala u poslijeratnoj Ukrajini.
U međuvremenu, iznad ukrajinskih gradova i dalje se čuje zvuk ruskih dronova, a svaka nova eksplozija podsjetnik je da se političke skice budućnosti crtaju dok sadašnjost još gori.
