Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv trojice muškaraca rođenih 1956., 1962. i 1969. godine – državljana Republike Hrvatske, te dvojice s dvojnim državljanstvom s Bosnom i Hercegovinom, odnosno Republikom Srbijom. Trojac je osumnjičen za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.
Prema priopćenju DORH‑a, postoji osnovana sumnja da su kao pripadnici diverzantskog voda tzv. Ratnog štaba Dvor, tijekom oružanog sukoba 26. srpnja 1991. godine, sudjelovali u okrutnom činu na području Dvora i okolnih sela.
Prema rezultatima dosadašnje istrage, pripadnici postrojbe kojoj su okrivljeni pripadali sudjelovali su u napadu na sela Zamlaču i Strugu, naseljena pretežito hrvatskim stanovništvom. Tijekom napada civili su navodno tjerani u živi štit, pri čemu je više osoba ranjeno, a nekoliko ih je izgubilo život.
O tim događajima iz ljeta 1991. godine tada su, prema sjećanjima svjedoka, “pričali svi u Dvoru”. Napad i kasniji zločin ostavili su dubok trag u lokalnoj zajednici, a brojni su mještani godinama čekali da se pokrene konkretan kazneni postupak.
Ubojstva kod mosta na Žirovcu
Okrivljenici su se, prema sumnjama tužiteljstva, posebno istaknuli tijekom događanja u Domu zdravlja Dvor, gdje su maltretirali ranjenike i civile. Kasnije istog dana, drugookrivljenik i trećeokrivljenik su trojicu civila — od kojih je jedan uspio pobjeći — odvezli do mosta na potoku Žirovac, gdje su vatrenim oružjem usmrtili dvojicu.
Zatim su, kako se navodi, jednog ranjenog i zatočenog pričuvnog policajca Hrvatske odvezli na istu lokaciju te ga ondje usmrtili s više hitaca iz neposredne blizine.
Zapovjedna odgovornost prvookrivljenog
Prvookrivljenik, tadašnji zapovjednik diverzantskog voda, tereti se da nije učinio ništa kako bi spriječio zločin, iako je bio svjestan da njegovi podređeni mogu počiniti nasilje nad civilima i zarobljenicima.
Time je, prema navodima iz istrage, prekršio odredbe međunarodnog humanitarnog prava — posebice pravila o zaštiti civilnog stanovništva i postupanju prema ratnim zarobljenicima.
DORH traži istražni zatvor za sve trojicu
Zbog težine kaznenog djela i mogućnosti utjecaja na svjedoke, DORH je unatoč tome što su okrivljenici trenutačno nedostupni hrvatskim tijelima, zatražio od Županijskog suda u Zagrebu određivanje istražnog zatvora radi neometanog vođenja postupka i kao pravnu podlogu za eventualne tjeralice i međunarodnu suradnju.
Za kaznena djela koja im se stavljaju na teret predviđena je kazna dugotrajnog zatvora, a okolnosti su, kako navodi tužiteljstvo, posebno teške.
Pokretanje postupka nakon više od tri desetljeća doživljava se kao važan korak prema rasvjetljavanju ratnih zločina koji su dugo ostali bez odgovora.
