Snažan simbolični trenutak dogodio se u Hrvatskom saboru kada je zastupnik Domovinskog pokreta Ivica Kukavica za saborsku govornicu stao u majici s natpisom “Gdje si bio ’91?”, a povodom rasprave o hrvatskoj suvremenoj povijesti i kolektivnom pamćenju. Time je ponovo otvorena rana rasprava: gdje leži ishodište moderne Hrvatske i zašto se politički diskurs često vraća na razdoblje Domovinskog rata.
Umjetne podjele u društvu nestat će kad shvatimo da je 1991. ishodišna točka naše moderne države“, kazao je Kukavica, kritizirajući političke aktere koji, po njegovu mišljenju, Hrvatsku i dalje drže zarobljenom u prošlosti. Pritom je prozvao one koji zanemaruju suvremene izazove, istaknuvši potrebu da Sabor više raspravlja o budućnosti, posebno o godini 2025. i smjeru razvoja zemlje.
Poruke pomirbe i odgovornost prema nestalima
Anja Šimpraga, saborska zastupnica SDSS-a, u emotivnom je govoru istaknula važnost trajnog spomena svim žrtvama Vukovara i Škabrnje, ali i podsjetila na humanitarnu tragediju nestalih osoba iz vremena rata. “Za 1740 nestalih i smrtno stradalih kojima se ne zna mjesto ukopa i način na koji su stradali, to je humanitarno pitanje i za nas, Srbe“, naglasila je.
Šimpraga je, također, izrazila zabrinutost zbog stalnog nametanja kolektivne krivnje srpskoj manjini te pozvala na poštovanje i priznanje osjećaja i truda srpske zajednice u izgradnji tolerantnijeg društva. Odbacila je nedavne tvrdnje o srpskim kulturnim centrima kao “obavještajnim centrima”, ističući kako su ti prostori zamišljeni za obnovu međuljudskih odnosa i izgradnju međukulturnog povjerenja.
Prema podacima Ureda za nestale osobe RH, još uvijek se traga za preko 1.800 osoba nestalih u ratu, a Hrvatska redovno podnosi izvješća prema UN-ovom Komitetu za prisilne nestanke, što ukazuje na dugotrajnost i složenost ovog humanitarnog pitanja.
Rasprava o obnovi i simbolima političke moći: Požar u Vjesniku
Uslijedila je rasprava o požaru koji je nedavno devastirao zgradu Vjesnika, povijesnog sjedišta nekadašnjeg medijskog giganta u državnom vlasništvu. Dalija Orešković (DOSIP) požar je nazvala simbolom stanja javnih institucija pod upravom HDZ-a, naglašavajući kako je država većinski vlasnik zgrade.
Optužila je ministra graditeljstva Branka Bačića i njegove prethodnike za nebrigu i dopustila da Vjesnikovo zgarište postane “simbol institucionalnog propadanja”. Posebno je istaknula gubitak arhivske građe Porezne uprave, što dodatno komplicira upravljanje državnom dokumentacijom.
Migracije: Silazni trend iseljavanja, ali izazovi i dalje prisutni
Na osnovi najnovijih podataka Državnog zavoda za statistiku, HDZ-ova Danica Baričević istaknula je smanjenje broja iseljenih hrvatskih državljana tijekom prošle godine – prvi put zabilježenih manje od 21.000 odlazaka. Istodobno se bilježi rast povratka iz inozemstva, s posebnim naglaskom na Grad Zagreb te Splitsko-dalmatinsku županiju kao regije s najvećim brojem novih doseljenika.
Analitičari procjenjuju da su uz program “I Choose Croatia” i jačanje gospodarstva ključni faktori u smanjenju broja iseljavanja. No ističu da regionalne razlike ostaju velike: u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iseljavanje je 53% veće od doseljavanja, dok je u Osječko-baranjskoj županiji ta razlika 43%.
Vršnjačko nasilje: Gorući javnozdravstveni problem
Na problem vršnjačkog nasilja ukazala je Ivana Kekin (Možemo!), istaknuvši kako nasilje među mladima prelazi okvire izoliranih incidenata i poprima razmjere ozbiljnog društvenog i javnozdravstvenog izazova.
“Digitalno nasilje djecu prati cijeli dan. Uzroci su širi društveni kontekst – javni prostor zasićen agresijom i konfuzne poruke o neprihvatljivosti nasilja“, komentirala je Kekin i navela niz preventivnih programa koje Grad Zagreb provodi u cilju suzbijanja ovog problema.
Na to se osvrnula Marija Selak Raspudić (NZ), kritizirajući nedovoljnu učinkovitost vlasti u borbi protiv nasilja među djecom i prebacivanje fokusa s gorućih problema na političke kontroverze, poput polemika oko pozdrava “Za dom spremni” (ZDS).
