Dok Bliski istok proživljava najtežu eskalaciju u posljednjih desetljeća, Izrael i Iran nastavljaju razmjenjivati razorne napade, a sirene za zračnu opasnost neprestano odjekuju Tel Avivom, Jeruzalemom i Teheranom. Reakcije iz svijeta stižu iz sata u sat: Sjedinjene Države pružaju tehničku pomoć izraelskoj obrani, ali naglašavaju da nisu sudjelovale u napadima na Iran, dok Europska unija, Australija i Novi Zeland pozivaju na hitnu deeskalaciju i povratak diplomaciji. Saudijska Arabija i druge arapske zemlje oštro osuđuju izraelske udare, dok je Rusija u stalnom kontaktu s obje strane. Papa Lav iz Rima pozvao je na odgovornost i razum, ističući važnost dijaloga i izgradnje trajnog mira.
Bliski istok ponovno je na rubu otvorenog rata nakon što je Izrael u petak ujutro izveo najopsežniji zračni napad na Iran u posljednjih nekoliko desetljeća. U operaciji nazvanoj “Lav ustaje” izraelske snage napale su više od stotinu ciljeva diljem Irana, uključujući ključna nuklearna postrojenja Natanz i Isfahan, ali i vojne baze te objekte za lansiranje projektila.
Prema riječima izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, cilj operacije bio je “neutralizirati egzistencijalnu prijetnju” koju predstavlja iranski nuklearni program, a izraelska vojska tvrdi da nije imala izbora. U napadima su, prema nepotvrđenim informacijama, stradali visoki iranski vojni zapovjednici i znanstvenici, dok je Iran upozorio da će “vrata pakla biti otvorena” ako se napadi nastave.
Iranska odmazda: Stotine raketa nad Izraelom
Odgovor iz Teherana bio je brz i žestok. Samo nekoliko sati nakon izraelskih udara, iranske oružane snage pokrenule su operaciju “Pravo obećanje 3” i lansirale stotine balističkih projektila različitih vrsta prema izraelskim gradovima. Eksplozije su odjeknule Tel Avivom, Jeruzalemom i drugim gusto naseljenim područjima, a sirene za zračnu opasnost neprestano su oglašavale uzbunu.
U Tel Avivu je pogođena visoka zgrada u centru grada, dok je u predgrađu Ramat Ganu uništen stambeni blok. Prema službenim podacima, najmanje 34 osobe su ozlijeđene, a potvrđena je i jedna smrtna žrtva. Spasilačke ekipe pretražuju ruševine, a stotine stanova su evakuirane. Među ozlijeđenima su i dvoje hrvatskih državljana koji su ozlijeđeni u iranskom raketnom napadu na Tel Aviv – hrvatski konzul Ivica Franić i njegova supruga Katica Franić. Prema riječima hrvatske veleposlanice u Izraelu, Vesele Mrđen Korać, oboje su zadobili lakše ozljede – gospođa Franić lakšu povredu glave, a gospodin Franić lakšu povredu noge. Noć su proveli na hitnoj i u lokalnoj bolnici na promatranju, a danas su zbrinuti i pod nadzorom sigurnosnog djelatnika veleposlanstva. Njihove ozljede nisu opasne po život, a evakuacija za sada nije moguća zbog zatvorenog zračnog prostora i učestalih napada.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da je potresen viješću o ranjavanju konzula i njegove supruge: “Osobno sam razgovarao s njima i na sreću, ozljede su lakše naravi i izvan su životne opasnosti. Ministarstvo je u stalnom kontaktu s veleposlanstvom i poduzimamo sve mjere kako bismo osigurali njihovu sigurnost. Oštro osuđujemo napade na civile i diplomatske objekte te pozivamo na hitnu deeskalaciju i suzdržanost,” izjavio je Grlić Radman.
Željezna kupola pod pritiskom: Obrana nije svemoguća
Iako je izraelski protuzračni sustav Željezna kupola presreo većinu projektila, sustav je ovoga puta bio preopterećen i nije uspio zaustaviti sve rakete. Najmanje dvije balističke rakete pale su na sam centar Tel Aviva, izazvavši veliku materijalnu štetu i paniku među stanovništvom.
Izraelska vojska koristi i druge obrambene sustave poput Davidove praćke i Strele (Arrow), ali višeslojna obrana nije bila dovoljna da spriječi sve gubitke. Američka vojska također je sudjelovala u presretanju raketa, potvrđuju američki izvori.
Regionalni i globalni odjek: Prijetnje, mobilizacija i diplomatske reakcije
Izrael je proglasio izvanredno stanje, a ministar obrane Israel Katz je poručio da je Iran “prešao crvenu liniju” gađajući civile i da će za to “platiti visoku cijenu”. Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei najavio je nove udare, dok je izraelski premijer Netanyahu zaprijetio nastavkom operacija u više valova.
Kina i Rusija osudile su izraelske napade, dok su Sjedinjene Države pozvale na suzdržanost, ali i dale tehničku podršku izraelskoj obrani. Strah od šireg regionalnog sukoba raste, a analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla destabilizirati cijeli Bliski istok.
Saveznici staju uz Izrael: SAD i europske sile podržale vojnu akciju
Izrael je u najnovijem napadu na Iran dobio javnu i praktičnu podršku prvenstveno od Sjedinjenih Američkih Država, koje su tradicionalno glavni saveznik Izraela. Iako američka administracija ističe da nije sudjelovala u samim zračnim udarima, Washington je unaprijed bio obaviješten o operaciji i ostaje ključni politički i vojni zaštitnik Izraela, često koristeći pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a kako bi blokirao osude izraelskih poteza. Američki državni tajnik Marco Rubio naglasio je da SAD nije sudjelovao u napadima, ali je upozorio Iran da ne napada američke interese ili osoblje u regiji.
Francuska je izrazila zabrinutost zbog eskalacije, ali je ponovno potvrdila izraelsko “pravo na samoobranu”, dok je Velika Britanija pozvala na suzdržanost i naglasila važnost povratka diplomaciji, uz napomenu da je stabilnost regije prioritet. Češka je otvoreno podržala izraelsku vojnu akciju, ocijenivši je “razumnom reakcijom” na iransku prijetnju i podršku Hamasu i Hezbollahu. Njemačka je također naglasila izraelsko pravo na zaštitu svojih građana i sigurnosti, ali je istovremeno pozvala na deeskalaciju i diplomatsko rješenje.
Gulf države (poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata) javno su osudile izraelske napade, ali analitičari navode da su mnoge od njih tiho podržale izraelske poteze jer žele vidjeti oslabljeni Iran, iako se istovremeno boje destabilizacije regije i mogućih iranskih odmazdi. Kina, Rusija i Turska su osudile izraelske napade i upozorile na ozbiljne posljedice za regionalnu stabilnost.
Teheran upozorava na posljedice podrške Izraelu
Iranski odgovor bio je izuzetno oštar – Teheran je napade nazvao “objavom rata” i odmah pokrenuo masivne raketne udare na izraelske ciljeve. Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei i predsjednik Masoud Pezeshkian zaprijetili su “bolnom i odlučnom odmazdom” svim državama koje bi vojno ili logistički stale na stranu Izraela, uključujući i američke baze u regiji. Iran je također upozorio da će napasti regionalne baze svake zemlje koja pruži pomoć Izraelu tijekom sukoba.
Dok se dim još uvijek diže iznad Tel Aviva, Teherana i drugih gradova, stanovnici obje zemlje žive u strahu od novih napada. Izraelska i iranska vojska ostaju u visokom stupnju pripravnosti, a međunarodna zajednica s napetošću prati razvoj događaja. Hoće li diplomacija uspjeti zaustaviti spiralu nasilja ili svijet svjedoči početku novog, razornog rata na Bliskom istoku – ostaje neizvjesno.
