Prije tri godine Engleska i Wales donijeli su važan zakon – gušenje koje ne dovodi do smrti postalo je posebno kazneno djelo. Cilj? Bolja zaštita žrtava obiteljskog nasilja. No, koliko je zakon zapravo promijenio stvari? Najnoviji podaci, koje je ekskluzivno objavio Sky News, otkrivaju da je situacija daleko od idealne.
Priča jedne žene, nazovimo je Sarah, otkriva mračnu stranu obiteljskog nasilja za Sky News. Njezin bivši partner prvi ju je put pokušao ugušiti nakon godinu dana veze. “Bio je pijan, sjeo je na mene, stavio mi ruke oko vrata i prikovao me za krevet,” prisjeća se Sarah. Strah, panika, osjećaj da je izvan vlastitog tijela – sve to prošla je dok je on, kao da se ništa nije dogodilo, nastavio sa svojim danom.
Nažalost, ovo je bio tek početak. Gušio ju je više od 30 puta, čak i dok je bila trudna, a često i dok su djeca bila u kući. Sve se događalo tijekom seksa, a Sarah je tek kasnije, razgovarajući s policijom, shvatila da je bila žrtva silovanja. “Uvijek mi je govorio da sam ga ja natjerala na to,” kaže Sarah. Zbog fizičkog nasilja, Sarah je doživjela i spontani pobačaj.
Zastrašujuća statistika
Podaci Instituta za borbu protiv gušenja (IFAS), koje prenosi Sky News, pokazuju da policija prepoznaje i prijavljuje sve više ovakvih slučajeva. Samo prošle godine zabilježeno je više od 39 tisuća prijava – čak 20% više nego godinu prije! No, unatoč tome, oko 70% slučajeva završava bez optužnice, najčešće zbog nedostatka dokaza.
Problem je što gušenje često ne ostavlja vidljive tragove, pa je teško prikupiti dokaze. “U polovici slučajeva nema vanjskih ozljeda, ali to ne znači da nema unutarnjih ozljeda,” objašnjava Harriet Smailes iz IFAS-a za Sky News. Dodaje kako žrtve često odustanu od postupka jer ne osjećaju podršku ili im je sustav previše kompliciran.
Zdravstvene posljedice i borba za pravdu
Gušenje može ostaviti ozbiljne posljedice: gubitak svijesti, promjene u glasu, poteškoće s disanjem, depresiju, PTSP, pa čak i smrt – i to ne uvijek odmah, već i nakon nekoliko tjedana ili mjeseci. Zato su aktivisti godinama tražili da gušenje postane posebno kazneno djelo.
Iako je broj prijava porastao, samo 12% slučajeva završi optužnicom, a manje od polovice tih slučajeva završi osuđujućom presudom. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, od 1.437 pokrenutih postupaka, samo 47% završilo je presudom za gušenje.
Policija: “Znamo da moramo bolje”
Policija tvrdi da im je borba protiv gušenja prioritet, posebno u sklopu borbe protiv nasilja nad ženama. “Mnoge žrtve su preplašene i teško se odlučuju na prijavu,” priznaje Louisa Rolfe, policijska dužnosnica zadužena za obiteljsko nasilje. Dodaje da je posao težak, ali da su odlučni u tome da budu bolji.
Iz organizacije Refuge naglašavaju da žrtve često trpe pritisak nasilnika da odustanu od postupka, a dugotrajni sudski procesi i nedostatak podrške dodatno otežavaju borbu za pravdu.
Usprkos svemu, broj novih slučajeva na sudovima raste, a stručnjaci se nadaju da će zakon i dalje jačati zaštitu žrtava.
