U mjestu Grab, predio Podi pokraj Trilja, na Markovića jami u subotu, 31. svibnja, obilježit će se 81. obljetnica pogibije 140 pripadnika hrvatske vojske i civila, stradalih krajem svibnja 1944. godine. Komemoracija se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, a svetu misu s početkom u 10:30 predslavit će don Tomislav Ćubelić, župnik Župe Porođenja Blažene Djevice Marije Srinjine.
Tragični događaji kod Markovića jame usko su vezani uz bitku na Aržanu, koja se odigrala 27. i 28. svibnja 1944. godine. U to vrijeme, dva dana ranije, započela je velika njemačka ofenziva u Bosni, poznata kao „Desant na Drvar“ i lov na vođu partizanskog pokreta Josipa Broza Tita. Kako bi rasteretili bojišnicu i odvukli njemačke snage, partizani su otvorili frontu na Aržanu, gdje su zarobili veći broj hrvatskih vojnika i civila.
Nakon zarobljavanja, 140 pripadnika hrvatske vojske i civila – većinom iz cetinskog, imotsko-bekijskog, duvanjskog, ljubuškog i vrgoračkog kraja – odvedeni su do Markovića jame na Podima pokraj Trilja. Tamo su, prema svjedočenjima i istraživanjima, ubijeni i bačeni u jamu. Ovaj zločin, koji su proveli pripadnici Desete dalmatinske (Cetinske) brigade, predvođeni političkim komesarom Matom Bilobrkom, ostao je dugo prešućivan i prikrivan tijekom komunističkog režima.
Žrtve i njihova sudbina
U samu jamu ubačena su tijela 102 hrvatska mladića, pripadnika HOS-a, dok je još 37 ubijeno i pokopano na raznim lokacijama u okolici Aržana. Mnogi od njih mobilizirani su svega nekoliko dana ranije, a neki nisu ni stigli zadužiti oružje. Izdani i zarobljeni domobrani pripadali su Šimićevoj pukovniji. Danas njihove kosti počivaju u masovnoj grobnici na groblju svetog Ivana Krstitelja u Dobranjama Imotskim.
Sudbina žrtava Markovića jame, kao i brojnih drugih stratišta, desetljećima je bila prikrivana. Tek nakon demokratskih promjena 1990-ih započela su sustavna istraživanja, ekshumacije i dostojanstveno obilježavanje mjesta stradanja. Pronađene kosti 102 vojnika prenesene su najprije u Split, a potom, zaslugom župnika i župljana Dobranja, u spomen-kosturnicu gdje počivaju zajedno s ostalim žrtvama bitke za Aržano.
Zločin kao uvertira Bleiburgu
Zločin kod Markovića jame često se u povijesnim analizama navodi kao uvertira za Bleiburg i poslijeratne masovne likvidacije hrvatskih vojnika i civila. Povjesničari i svjedoci ističu da je politički komesar Mate Bilobrk, kasnije general JNA, izdao nalog za likvidaciju, a njegova uloga simbolizira praksu političkih komesara u partizanskom pokretu, koji su imali ključnu riječ u odlučivanju o sudbini zarobljenika.
Sjećanje i pijetet
Obilježavanje obljetnice kod Markovića jame ima duboko značenje za obitelji žrtava, ali i za širu zajednicu. Dugo godina istina o ovom zločinu bila je prešućivana, a pristup jami zabranjen. Danas, zahvaljujući upornosti pojedinaca i lokalne zajednice, žrtvama se odaje dužno poštovanje, a sjećanje na njih čuva se kroz komemoracije, znanstvena istraživanja i izdavanje publikacija, poput nedavno objavljene knjižice „Markovića jama i spomen-obilježje partizanskim žrtvama u Dobranjama“.
Obilježavanje 81. obljetnice još je jedna prilika da se podsjetimo na potrebu istine, pijeteta i dostojanstvenog odnosa prema svim žrtvama Drugog svjetskog rata, bez obzira na njihovu pripadnost, te da se zločini nikada ne zaborave i ne ponove.
Sve informacije i prijave možete dobiti kod voditelja puta Željko Pleić 0989975494.
