Cilj promjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu je eliminacija lovaca na poticaje.
Drugi ovogodišnji kvartal trebao bi donijeti izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu čiji je cilj okrupnjavanje zemljišta i povećanje proizvodnje. Stručna javnost već duže upozorava na brojne manjkavosti u postojećem Zakonu, pa bi izmjene trebale donijeti upravo ono što trebaju – napreda poljoprivrede.
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) od Vlade traži hitne izmjene Zakona i pod cijenu zaustavljanja primjene trenutačno važećeg Zakona. “Totalno je neprihvatljivo, “kažu u HPK, “da jedna jedinica lokalne samouprave (JLS) ima ograničen zemljišni maksimum od 12 hektara, a neka druga tisuću ili dvije tisuće hektara,” prenosi Index.
U HPK-u smatraju da bi izmjenama zakona trebalo utvrditi stvarno stanje poljoprivrednog zemljišta – u sustavu i izvan njega, raspisati natječaje za slobodno i zapušteno zemljište (prodaja je isto poželjna), omogućiti produženje ugovora dosadašnjim posjednicima kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda, te koji su poštivali ugovore i gospodarske programe, odrediti maksimalnu količinu hektara koliko se može kupiti/dobiti u zakup prema jasno dogovorenim kategorijama.
I poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović vidi rješenje u izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu jer bi, prema njegovom mišljenju, trebao spriječiti potencijalni “rat” između svih onih koji do zemlje žele doći kroz sumnjive natječaje.
“Aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu, od stupanja na snagu 2018. godine, u provedbi je pokazao brojne kontradikcije s ciljevima o većoj proizvodnji hrane. On dodatno cijepa proizvodno-tehnološke cjeline te uništava konkurentne poljoprivredno-gospodarske cjeline gospodarstava koje su davno komasirane i arondirane, a često i privedene proizvodnji, nakon što su iskrčene zapuštene površine,” objasnio je Kuskunović za Index.
Kuskunović smatra da sadašnji zakon dovodi do daljnjeg usitnjavanja parcela, dok bi izmjenama Zakona trebalo utvrditi održive proizvodno-tehničke cjeline koje će se dati u zakup dokazanim poljoprivrednim proizvođačima koji imaju uspješnu proizvodnju, plaćaju poreze, sudjeluju na tržištu poljoprivrednih proizvoda i imaju tehnologiju za obradu zemljišta.
“Pokretanje široke javne rasprave i hitna izmjena zakona velika je prilika za ministra poljoprivrede Josipa Dabru, jer ako bude uvažio one koji se zalažu za veću proizvodnju i razvoj, očuvanje radnih mjesta, investicije, a ne da se kroz nove natječaje stvaraju nove skupine novih lovaca na poticaje, možda može napraviti iskorak u proizvodnji,” kaže Kuskunović za Index.
U izradi prijedloga novog zakona ili izmjena postojećeg ovaj puta bi se trebali uključiti predstavnici Udruženja poljoprivrede HGK, kako bi proces donošenja Zakona bio transparentan te da konačni prijedlog Zakona prođe javnu raspravu, što kod zadnjih izmjena i dopuna nije bio slučaj.
“Postojećim Zakonom dano je na volju lokalnoj samoupravi da prilikom raspisivanja natječaja ima diskrecijsko pravo, bez jasno propisanih kriterija, sama određivati zemljišni maksimum pri čemu se komadanje proizvodno tehnoloških cjelina može koristiti u dnevnopolitičke svrhe za kupovanje glasova birača ili vijećnika,” smatra Dragan Kovačević Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Hrvatska za poljoprivrednu proizvodnju koristi 1.45 milijuna hektara zemljišta, od čega obradive površine zauzimaju 64 posto. Okvirno, jedna trećina ili 300 tisuća hektara obradivog zemljišta u vlasništvu je države koja njime raspolaže preko jedinica lokalne samouprave.
