Zemljom u vlasništvu Općine Lećevica, Općine Prgomet i Grada Kaštela gospodare Hrvatske šume, a one su kvadrate potrebne za vjetropark rado ustupile španjolskoj tvrtci Acciona energija, koja je sada stanovnicima ruralne Dalmacije glavni trn u oku – te će na njihovom području izgraditi vjetroelektrane – htjeli to oni ili ne
Prošlo je samo oko godinu dana od kada je nezavisna vijećnica Renata Kelam “iskopala” informaciju da će na tromeđi Prgomet-Kaštela-Lećevica niknuti vjetropark sa šest vjetrenjača, do trenutka kada je izvođač na teren dovezao tešku mehanizaciju.
Izvođač je mještanina koji je šetao livadom opomenuo da to više ne čini, a mještanin je poučen situacijom oko Centra za gospodarenje otpadom pozvao ŽUC kako bi ih obavijestio da je mehanizacija tu, ali signalizacije za radove nema.
ŽUC je brzo reagirao i postavio signalizaciju, no problem stanovnika Općine Lećevica su zapravo vjetroelektrane koje će biti postavljene željeli ih oni ili ne. Baš poput izgradnje Centra za gospodarenje otpadom.
Naime, zemljom u vlasništvu Općine Lećevica, Općine Prgomet i Grada Kaštela gospodare Hrvatske šume, a one su potrebne kvadrate rado ustupile španjolskoj tvrtci Acciona energija.
No, priča je počela davno, još prije 20-tak godina, kaže nezavisna vijećnica Kelam napominjući kako Hrvatske šume nisu htjele ustupiti ni kvadrat zemlje za širu cestu. U tim davnim godinama postavljeni su mjerači, a potom su srušeni pojedini suhozidi.
VEZANO
Iako je kraj pomalo divlji, priroda je lijepa upravo zbog toga. Raste tu sikavica na koju slijeću leptiri, vuk i ris susretnu se noću dok love, prelete i šišmiši, a sove i orlovi našli su tu od pamtivijeka svoj dom.
Upravo zbog svega toga u ovom kraju koji je umjesto po bogatstvu flore i faune, postao poznat po smeću, vjetrenjačama i skandalima, počeo se razvijati i turizam. Nije to samo onaj ljetni turizam u kojem turisti vole blizinu mora i hladnije noći, već tijekom ostatka godine u kojem su, primjerice, Talijani, česti gosti u lovu na ptice.
Htjeli su tu i stanovnici Općine Lećevica graditi nove kuće, no tražili su svima Studiju utjecaja na okoliš zbog preleta ptica. Sada se pitaju je li za vjetropark ishodovana ista ta Studija i hoće li 6 vjetrenjača visine 180 metara ometati prelet ptica.
Da je obnovljiva energija super stvar predočili su im na radionici koju su na brzinu organizirali u prosincu, a načelnik Ante Baran objasnio kako je stvar otišla predaleko i da povratka nema. Kako će poslovati dva eko sela, Botići i Škopljanci, između kojih će se uzdizati vjetrenjače, nikog nije briga, kažu stanovnici i napominju ‘ako je studija za vjetropark izrađena i ako je napravljena kako treba, a ne onako kako se uglavnom rade, povući će se’.
Ali, gdje će se povući priroda i životinje i kako njihova didovina može opstati od smeća i vjetrenjača, pitanja su koja postavljaju nezavisnoj vijećnici Renati Kelam, koja ih izgleda još jedina razumije jer s njima dijeli ljubav prema ovom kraju.
