U vrijeme najveće opasnosti za Hrvatsku, pomoć prijateljske Slovenije imala je veliku važnost – mnogi slovenski državljani uključili su se u redove Zbora narodne garde i Hrvatskih obrambenih snaga, a nemali broj njih položio je i život za obranu Hrvatske.
Dana 6. veljače 1992. potpisan je Sporazum između republika Hrvatske i Slovenije o uspostavi diplomatskih odnosa.
Zbog velikosrpske agresije međudržavni odnosi nisu mogli biti uređeni
Iako su dvije države priznale jedna drugu nakon proglašenja samostalnosti, zbog kratkotrajnog rata u Sloveniji, a zatim velikosrpske agresije na Hrvatsku te niza diplomatskih okolnosti, sve do početka sljedeće godine nisu uredile međudržavne odnose, prenosi HRT.
Dvije su države to učinile nakon stupanja na snagu odredaba Sarajevskog primirja.
Uspostava diplomatskih odnosa obavljena je u zagrebačkoj vili Zagorje, gdje su sporazum o gospodarskoj i financijskoj suradnji potpisali premijeri Franjo Gregorić i Lojze Peterle, a ugovor o uspostavi diplomatskih odnosa ministri vanjskih poslova Zvonimir Šeparović i Dimitrij Rupel.
Ovom povijesnom činu nazočili su mnogobrojni ministri, a izaslanstva su vodili predsjednici država Milan Kučan i Franjo Tuđman.
Važan argument Hrvatske
Zanimljivo, u tom razdoblju je i Arbitražna komisija u mišljenju broj 7 jasno precizirala da su granice dviju država u budućnosti nepromjenjive u odnosu na stanje od 25. lipnja 1991. godine, odnosno istodobnog proglašavanja samostalnosti Hrvatske i Slovenije.
Bit će to važan argument hrvatske strane poslije u rješavanju sporova vezanih za neka pogranična pitanja. Iako su dvije prijateljske države pri uspostavi diplomatskih odnosa najavile brzo rješavanje svih međudržavnih pitanja, neka od njih ostala su neriješena sve do danas.
Ipak, u vrijeme najveće opasnosti za Hrvatsku, pomoć prijateljske Slovenije imala je veliku važnost.
Osim materijalne i diplomatske potpore, Slovenci su i neslužbenim putem itekako pomagali razvoj hrvatskih oružanih snaga.
Uoči otvorene agresije, slovenski instruktori održavali su vojnu obuku u Sloveniji, ali i u Hrvatskoj.
Također, mnogi slovenski državljani uključili su se u redove Zbora narodne garde i Hrvatskih obrambenih snaga, a nemali broj njih položio je i život za obranu Hrvatske.
