Sve je počelo mirisom pečenih srdela u školskom dvorištu. Gotovo desetljeće kasnije, ta jednostavna gesta prerasla je u jednu od najprepoznatljivijih školskih manifestacija u Kaštelima. U Osnovnoj školi Bijaći danas je održana jubilarna, deseta Srdelijada, a uz nju su proslavljeni i Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje te Svjetski dan hrane. Ovogodišnje izdanje održano je pod tematskim okvirom „Plavi (morski) svijet“, s naglaskom na zaštićene i ugrožene vrste Jadranskog mora. Glavna zvijezda bio je morski konjic, nježno i tajanstveno biće koje sve rjeđe susrećemo u našem podmorju.
Ravnateljica škole dr. sc. Jadranka Šošić ne skriva ponos kada govori o putu koji je projekt prošao od prvih koraka do jubileja.
“Drago nam je da smo tako brzo došli do brojke deset. Ideja projekta „Plavi morski svijet“ bila je zaštita Jadranskog mora, a želja nam je djecu upoznati sa svim vrijednostima koje more ima. More nije samo za kupanje i uživanje, ono je nepresušni resurs, izvor zdrave hrane, flore i faune. Prva tema bila je srdela, hraniteljica Jadrana i Dalmacije. Sve je počelo pečenjem srdela, iz čega se rodila ideja da se projekt nastavi. Tijekom godina izmijenio se cijeli niz naših prijatelja, umjetnika, pjesnika i znanstvenika koji su svaku temu popratili značajnim predavanjima. Ovogodišnja tema je morski konjic”, kazala je ravnateljica Šošić.
O osobitostima ove neobične morske životinje učenici su učili kroz prigodnu prezentaciju i predavanje prof. Čevre iz Prirodoslovnog muzeja. Morski konjic, krhak i ranjiv, ove je godine postao simbol svega što Jadran može izgubiti ako ga ne čuvamo.
Mala riba, velika korist
Srdela, stara junakinja ove priče, ni ovaj put nije ostala po strani. Naime, dr. Martina Kuzmanić, potpredsjednica Gradskog vijeća Kaštela, održala je predavanje „Srdela, mala riba, ali velika korist“ i djeci približila njezinu nutritivnu vrijednost.
“Kako bi tema bila zanimljivija, napravili smo usporedbu s manje zdravim obrocima poput brze hrane i razgovarali o tome zašto takva prehrana ne bi smjela postati svakodnevna navika. Djeca su bila vrlo aktivna, odgovarala su na pitanja i pokazala da znaju što sadrži srdela i što su omega-masne kiseline. Budući da se veliki broj djece bavi sportom, razgovarali smo i o važnosti kretanja. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana sve su veći javnozdravstveni problem, s kojim se moramo suočiti i mi odrasli i djeca od najranije dobi “, staknula je dr. Kuzmanić.
Zamjenik gradonačelnika Antonio Budimir poručio je kako mu je drago što Grad Kaštela može podržati ovakve sadržaje te potaknuo i druge škole da na sličan način obogate svoje programe i učenicima ponude edukativne i zanimljive aktivnosti.
Stihovi o kruhu, blues o srdeli
Ako je jutro pripalo znanosti, srce Srdelijade kucalo je u njezinu umjetničkom dijelu. Učenici su pjesmom i recitacijama govorili o prirodi, kruhu i plodovima zemlje, podsjetivši okupljene na zahvalnost za svakodnevni kruh, simbol rada, truda i obiteljskog stola. Predstavljena je poezija prof. Ivane Lukas Bartulović, a nije izostala ni pjesma Ivana Cinotija „Srdela blues“, bez koje je Srdelijadu teško i zamisliti. Upravo je ta pjesma bila poticaj za pokretanje Srdela blues festivala. Poseban pozdrav stigao je iz Splita – čakavski pjesnik Nađan Dumanić za ovu je prigodu poslao pjesmu „Sardelijada“, koju su posjetitelji imali priliku čuti u sklopu programa.
Učenici su sudjelovali i u radionicama udičarenja te oslikavanja pod vodstvom Mirjane Matić, a u predvorju škole postavljena je izložba dječjih radova na temu morskog konjica.
Plova srdela na tisućitoj milenijskoj fotografiji
Posebnu pozornost privukle su fotografije sa snimanja 1000. milenijske fotografije Šime Strikomana pod nazivom „Srdela – hraniteljica Dalmacije“. U njoj su sudjelovali učenici i djelatnici OŠ Bijaći, koji su podizanjem kartonskih riba dočarali plovu srdela. Fotografija je snimljena uoči jubilarne Srdelijade i trajni je zapis o školi koja je jednu malu ribu pretvorila u veliku priču o moru, zajedništvu i odgovornosti.
Deset godina kasnije, ta se priča u Bijaćima i dalje piše, a sudeći po žaru s kojim su je učenici ove godine ispričali, daleko je od kraja.
