Dodao je da postoje pitanja u kojima Srbija, prema njegovu mišljenju, treba ostvariti napredak, a prosvjednu notu nazvao je “smiješnom”
Premijer Andrej Plenković poručio je u Bruxellesu da Hrvatska podupire europski put Crne Gore, ali očekuje rješavanje osam otvorenih pitanja, među kojima su logor Morinj, nestale osobe, ratni zločini, imovinska prava i granica. Osvrnuo se i na prosvjednu notu Srbije, odbacivši optužbe da se Hrvatska izvještavanjem svojih medija miješa u srbijansku izbornu kampanju.
Govoreći o novom višegodišnjem proračunu Europske unije, Plenković je ocijenio da je početni prijedlog, koji je predstavilo irsko predsjedništvo Vijeća EU-a, ukupno manji, ali da je za Hrvatsku povoljan kada je riječ o očekivanom iznosu sredstava do 2034. godine.
Prema trenutačnim procjenama, Hrvatska bi trebala biti u plusu oko sedam milijardi eura u odnosu na prethodno razdoblje. Plenković je pritom istaknuo da bi ukupna razlika između sredstava primljenih iz europskog proračuna i uplata Hrvatske tijekom promatranog razdoblja mogla premašiti 30 milijardi eura.
Premijer je naglasio da Hrvatska želi očuvati snažnu kohezijsku politiku, uz dovoljno sredstava za jačanje konkurentnosti Europske unije. Zagreb se zalaže i za poboljšanje postojećeg prijedloga proračuna te uravnotežen dogovor o njegovu financiranju.
Komentirajući mogućnost postizanja dogovora do kraja godine, Plenković je rekao da je Hrvatskoj važniji kvalitetan konačni sporazum od poštovanja zadanog roka. Na dinamiku pregovora, dodao je, mogli bi utjecati izbori u nizu velikih država članica.
Crna Gora mora riješiti osam otvorenih pitanja
Govoreći o pristupanju Crne Gore Europskoj uniji, Plenković je poručio da Hrvatska želi napredak susjedne države, ali očekuje rješavanje osam pitanja koja je Zagreb već iznio Podgorici. Pitanja se odnose na pregovaračka poglavlja 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, te 31, povezano s vanjskom, sigurnosnom i obrambenom politikom.
“Mi želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo da se ova pitanja riješe. I sada je trenutak da ih se riješi“, poručio je premijer.
Morinj, nestali, ratni zločini i imovinska prava
Među otvorenim pitanjima Plenković je izdvojio obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj, odnos prema spomen-ploči u Morinju te naziv bazena u Kotoru po osobi za koju je rekao da je vodila straže u logoru.
Hrvatska traži i napredak u procesuiranju ratnih zločina te informacije o sudbini 14 nestalih osoba za kojima još traga. Na popisu su i imovinsko-pravna pitanja Hrvata u Crnoj Gori, uključujući provedbu sudskih presuda i povrat imovine.
Posebno je istaknuo pitanje granice, povezano i sa sukcesijskim pitanjima te pregovaračkim poglavljem 31.
Plenković je rekao da su teme poznate crnogorskom predsjedniku, premijeru i ministru vanjskih poslova. Dodao je da su hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović zaduženi za pronalaženje rješenja.
Hrvatska ta pitanja smatra dijelom europskih vrijednosti i obveza koje Crna Gora treba ispuniti na putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Plenković odbacio optužbe Srbije o miješanju u izbore
Premijer se osvrnuo i na prosvjednu notu koju je Srbija uputila Hrvatskoj, rekavši da ga je iznenadila. Odbacio je optužbe da se Hrvatska miješa u političke procese i izbornu kampanju u Srbiji.
“Mislim da je ponovno riječ o nekakvom spinu koji bi trebao poduprijeti tezu da se Hrvatska, valjda kao polu-vanjski, a polu-unutarnji neprijatelj, miješa u politički proces i izbornu utrku u Srbiji, što je potpuni nonsens“, rekao je Plenković.
Govoreći o prigovorima zbog izvještavanja hrvatskih medija o izborima u Srbiji, istaknuo je da su mediji u Hrvatskoj slobodni te da njihovo izvještavanje ne predstavlja miješanje hrvatske države u srbijansku izbornu kampanju.
“Srbija ima svoju izbornu kampanju, neka se oni bave sobom, neka se bave svojim građanima. Hrvatska se u to ne miješa niti je to naša tema“, poručio je premijer.
Dodao je da postoje pitanja u kojima Srbija, prema njegovu mišljenju, treba ostvariti napredak, a prosvjednu notu nazvao je “smiješnom”.
