Predsjednik Domovinskog pokreta i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava ponovno je u fokusu javnosti nakon što je oštro branio rezoluciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, odbacujući optužbe da iza inicijative stoji ideja o obnovi Herceg-Bosne. Prema njegovim riječima, riječ je o jasno definiranom cilju – zaustavljanju prakse u kojoj Hrvati u BiH bivaju preglasani u izbornom sustavu, čime se, tvrdi, krši načelo konstitutivnosti zajamčeno Daytonskim sporazumom.
Penava je naglasio kako inicijativa Domovinskog pokreta nema širi politički predznak, već se svodi na konkretan i, kako kaže, pravedan zahtjev.
“Tema naše inicijative je samo jedna stvar – vrlo jasna, vrlo pravedna i dobronamjerna prema Bosni i Hercegovini i hrvatskom narodu. To je zaustavljanje preglasavanja Hrvata kroz izborni sustav u kojem Hrvatima drugi mogu birati političke predstavnike,” poručio je, dodajući da je to “minimum koji se mora poštovati i ispod kojeg Domovinski pokret ne može i neće ići.“
Prema njegovoj ocjeni, takav stav dijele i partneri u vladajućoj koaliciji, a sam pristup, ističe, ne dovodi u pitanje stabilnost ni teritorijalnu cjelovitost BiH, već naprotiv – ide u smjeru njihova očuvanja, u skladu s duhom Splitske deklaracije, Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.
Kritika medijskog i političkog pristupa
Dio svog obraćanja Penava je usmjerio na to kako se o pitanju položaja Hrvata u BiH izvještava u domaćem medijskom prostoru. Smatra da se problem prešućuje ili obrađuje nekritički, umjesto da se o njemu otvoreno raspravlja.
“Umjesto da jasno progovaraju o tom problemu, oni ga često prešućuju ili promatraju nekritički. Cijeli hrvatski politički i medijski prostor trebao bi stati u obranu onoga što je dogovoreno međunarodnim sporazumima i za što su hrvatski vojnici ginuli u Bosni i Hercegovini,” ustvrdio je.
Razlaz s oporbom oko tumačenja Daytona
Posebno se osvrnuo na stajališta dijela zastupnika stranke Možemo!, koji smatraju da rješenja za Hrvate u BiH treba tražiti kroz unutarnji dogovor u toj državi, bez vanjskog pritiska.
“Pitam ih – što se točno treba dogovoriti? Dogovor je postignut još tijekom rata i njime je definirana ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Nitko nema pravo na temelju toga preglasavati Hrvate,” rekao je Penava, ocjenjujući da takva retorika odražava nerazumijevanje ili neslaganje s ustavnim načelima Daytonskog sporazuma.
Prema njegovu mišljenju, zagovaranje koncepta “građanske BiH” bez referenci na postojeće sporazume, u praksi bi doveo do postupnog političkog nestajanja Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Oštar ton prema Daliji Orešković
Na kraju izlaganja, Penava se osvrnuo i na zastupnicu Daliju Orešković, koja je ranije inicijativu povezivala s idejom obnove Herceg-Bosne i ustaškom ideologijom.
“Iako je pravnica, očito ne razumije težinu međunarodnih sporazuma niti dovoljno poznaje povijest Bosne i Hercegovine. Olako koristi teške kvalifikacije, optužuje i dodatno radikalizira raspravu,” poručio je, ocijenivši da takav pristup pojednostavljuje složenu temu na “crno-bijelu sliku”.
Rezolucija o položaju Hrvata u BiH tako ostaje jedna od izraženijih političkih tema posljednjih tjedana, otvarajući pitanja o tumačenju Daytonskog sporazuma, ulozi Hrvatske te načinu na koji se o statusu hrvatske zajednice u susjednoj državi govori u domaćoj javnosti. Rasprava, kako se čini, tek dobiva na intenzitetu.


