Županica Nataša Tramišak danas je posjetila obrt Ranovik obitelji Bagarić, koji na 86 hektara uzgaja ekološki pir i sam ga prerađuje u brašno, griz i tjesteninu. Tom je prilikom najavila povećanje županijskih potpora za mlinare i prerađivače žitarica. Cilj je, kako je rekla, da se u sljedećih nekoliko godina udvostruče preradbeni kapaciteti u Osječko-baranjskoj županiji, koji su danas na oko 60.000 tona godišnje.
Kroz aktivnu mjeru za ulaganja u mlinove i preradbene kapacitete već se može dobiti do 500.000 eura. Uskoro stiže i novi javni poziv za de minimis potpore do 300.000 eura, iz kojih će se moći financirati i nabava radne opreme. Županija na taj način želi da što veći dio od gotovo 400.000 tona pšenice koju godišnje proizvede ostane ovdje i ovdje se preradi u brašno, pekarske proizvode i tjesteninu.
Ranovik je primjer kako to izgleda u praksi. Bagarići su gotovo sve strojeve koje danas imaju kupili uz pomoć dosadašnjih županijskih mjera za mlinove, a među desetak aktivnih mlinova i obiteljskih gospodarstava u županiji ističu se kao jedan od najboljih primjera. Na 86 hektara obrađuju isključivo ekološki uzgojen pir, a cijeli proces, od sjetve do gotovog proizvoda na stolu kupca, odvija se na njihovu gospodarstvu. Obrt Ranovik obiteljski je posao koji je prerastao u zaokruženu priču i jedan je od najboljih primjera među desetak aktivnih mlinova i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Osječko-baranjskoj županiji.
Prastara sorta koja se sama bori protiv korova
Pir je prastara sorta pšenice koja se pokazala iznimno zahvalnom za ekološku proizvodnju. Na gospodarstvu objašnjavaju da su upravo njegove prirodne osobine presudile pri odabiru kulture.
“Iako ne daje velike prinose, pir raste visoko i prirodno se sam bori protiv korova, zbog čega nakon sjetve više nema potrebe ulaziti u polja radi dodatnog tretiranja. Vlastiti pir na gospodarstvu prerađujemo u integralno i bijelo brašno, griz te tjesteninu od pirova brašna“, kazala je Matea Bagarić.
Površina koju obrađuju dovoljna je za sve potrebe njihove proizvodnje, a strojni park koji danas imaju velikim je dijelom rezultat županijskih poticaja. “Veliku podršku u razvoju prerade pružile su nam mjere Osječko-baranjske županije za mlinove, koje smo iskoristili za nabavu gotovo svih strojeva koje danas posjedujemo. Svoje proizvode plasiramo pretežito lokalno“, istaknula je Bagarić.



400.000 tona pšenice, a prerađuje se tek dio
Županica Nataša Tramišak ovom je prigodom naglasila kako je poljoprivreda jedna od najvažnijih gospodarskih grana županije te da je prerada žitarica među glavnim prioritetima.
“Kao što često ističemo, poljoprivreda je jedna od naših najvažnijih gospodarskih grana, o čemu svjedoče i brojni pokazatelji. U ratarstvu među našim poljoprivrednicima dominira pšenica, ali sve je zastupljeniji i pir. Samo se pšenice na području Osječko-baranjske županije godišnje proizvede gotovo 400.000 tona. Upravo zato su nam ulaganja i potpore u razvoj mlinova te preradu u brašno, pekarske proizvode i tjesteninu među glavnim prioritetima“, poručila je Tramišak.
Županica pritom ima ambiciozan cilj – u sljedećih nekoliko godina barem udvostručiti sadašnje preradbene kapacitete, koji iznose oko 60.000 tona godišnje.
“Sigurna sam da u suradnji s našim mlinarima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima možemo postići još više. U tu smo svrhu već raspisali aktivnu mjeru za ulaganja u mlinove i preradbene kapacitete, kroz koju je moguće ostvariti potpore do čak 500.000 eura. Uskoro ćemo raspisati i dodatne de minimis potpore za ulaganja do 300.000 eura, kojima će se moći financirati i nabava radne opreme“, najavila je županica.
Poziv mlinarima i novim prerađivačim
Tramišak je pozvala sve mlinare, kao i one koji tek žele započeti s preradom žitarica u brašno, da se prijave na javne pozive Osječko-baranjske županije.
“Vjerujem da ćemo i u godinama koje dolaze obilaziti mnoga ovakva gospodarstva kao uspješne primjere obitelji koje se tradicionalno bave poljoprivredom i koje su upravo ovdje pronašle svoju budućnost“, zaključila je županica.


