Osječko-baranjska županija ima 11.275 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 5.255 hektara voćnjaka i gotovo 3.000 hektara površina pod povrćem
U organizaciji Glasa Slavonije, 28. listopada 2026. godine u Županijskoj gospodarskoj komori održana je konferencija RE AGRO, posvećena održivoj proizvodnji voća i povrća. Uz županicu Osječko-baranjske županije Natašu Tramišak, sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu Dragan Kovačević i drugi sudionici.
Osječko-baranjska županija ima 11.275 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 5.255 hektara voćnjaka i gotovo 3.000 hektara površina pod povrćem. Unatoč velikim proizvodnim kapacitetima, domaća proizvodnja još uvijek nije dovoljna za postizanje potpune samodostatnosti.
“Snagu lokalnog agrara potvrđuje čak 11.275 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te velike obradive površine na kojima se, među ostalim, nalazi 5.255 hektara pod voćnjacima i gotovo 3.000 hektara pod povrćem. Ipak, unatoč ovim velikim kapacitetima, trenutačna proizvodnja još uvijek nije dovoljna da bi se ostvarila potpuna samodostatnost. Upravo zato Županija ulaže daljnje napore i financijska sredstva u modernizaciju i podizanje poljoprivredne proizvodnje, s posebnim naglaskom na sektore voća i povrća u kojima postoji najveći potencijal za napredak“, istaknula je županica Tramišak.
Regionalni distribucijski centar popunjen 100 posto
Osječko-baranjska županija prije nekoliko je godina izgradila Regionalni distribucijski centar za voće i povrće kao potporu lokalnim proizvođačima. Ove je godine centar popunjen 100 posto, a u njemu će biti uskladišteno više od 3.000 tona voća i povrća.
Novi županijski program potpora trenutačno je u fazi javnog savjetovanja, a od sljedeće godine predviđa sufinanciranje do 70 posto ukupnih troškova investicije. Potpore za ulaganja u višegodišnje trajne nasade i voćnjake povećavaju se na do 15.000 eura, s ciljem poticanja proširenja proizvodnje jabuka i drugih voćnih vrsta. Za kupnju opreme potrebne za priključivanje na postojeće sustave navodnjavanja predviđene su potpore do 12.000 eura. Županija se pritom suočava i s posljedicama klimatskih promjena, a ove je godine zbog suše proglašena elementarna nepogoda.
Uz potpore u voćarstvu i navodnjavanju, Županija povećava ulaganja u mlinarsku industriju. Ukupni proračun višegodišnjeg programa povećan je na dva milijuna eura. Već je otvoren javni poziv vrijedan milijun eura za izgradnju i kupnju nove opreme, uz potpore do 500.000 eura, a uskoro slijedi i drugi poziv vrijedan dodatni milijun eura. Potpora de minimis iznosit će do 300.000 eura po projektu, a omogućit će mlinarima i kupnju rabljene opreme.
“Kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na postojeće sustave navodnjavanja, nova mjera potpore osigurava do 12.000 eura za kupnju potrebne opreme za priključak. Istovremeno, snažan impuls daje se i prerađivačkom sektoru u ratarstvu kroz višegodišnji program ulaganja u mlinsku industriju, čiji je ukupan proračun povećan na 2 milijuna eura. Uz već otvoreni poziv od milijun eura za izgradnju i kupnju nove opreme s potporama do 500.000 eura, Županija uskoro pokreće i drugi javni poziv vrijedan dodatni milijun eura. Ova nova de minimis potpora iznosit će do 300.000 eura po projektu te će mlinarima omogućiti i kupnju rabljene opreme, čime se zaobilaze dugi rokovi isporuke i znatno ubrzava modernizacija prerade žitarica u brašno“, zaključila je županica.
U pet regionalnih centara ulaže se 110 milijuna eura
Državni tajnik Tugomir Majdak govorio je o ulaganjima u pet regionalnih logističko-distribucijskih centara, čiji ukupni kapacitet premašuje 28.000 tona. Za njihovu izgradnju Hrvatska ulaže 110 milijuna eura, od čega 65 posto čine sredstva Europske unije. Ulaganja su usmjerena na jačanje sektora povrća, koji zauzima tek jedan posto obradivih površina.
Majdak je istaknuo i podatke o proizvođačkim organizacijama te financijskim instrumentima za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Osvrnuo se i na kritike zbog pada produktivnosti hrvatske poljoprivrede unatoč višegodišnjim ulaganjima.
“Država od 2015. godine bilježi ukupno 24 priznate proizvođačke organizacije te kroz HAMAG i HABOR otvara financijske instrumente za otpis glavnice u primarnoj proizvodnji. Na kritike da je unatoč uloženih 7 milijardi eura u zadnjih 15 godina produktivnost hrvatskog poljoprivrednika pala sa 60 % na 40 % prosjeka Europske unije, odgovara se da potpore održavaju stabilnost te da produktivnost ipak nije na samom dnu“, dodao je Majdak.
Samodostatnost u padu, uvoz voća i povrća premašio 740 milijuna eura
Potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu Dragan Kovačević upozorio je na pad samodostatnosti Hrvatske u proizvodnji voća i povrća. Od 2020. godine samodostatnost u proizvodnji povrća pala je s 58 na 48 posto, a u proizvodnji voća s 49 na 42 posto.
U 2025. godini uvoz voća i povrća premašio je 740 milijuna eura, dok je izvoz iznosio 220 milijuna eura. Vanjskotrgovinski deficit tako je premašio 500 milijuna eura. Kovačević je upozorio i na visoke troškove ulaganja u voćarsku proizvodnju te razliku u udjelu potpora u prihodima voćara i ratara.
“U ovom trenutku Hrvatska ne podmiruje vlastite potrebe za voćem i povrćem, što potvrđuje i zabrinjavajući pad samodostatnosti od 2020. godine – kod povrća s 58 % na 48 %, a kod voća s 49 % na 42 %. Zbog toga je u 2025. godini uvezeno voća i povrća u vrijednosti od preko 740 milijuna eura, što je uz izvoz od 220 milijuna stvorilo ogroman vanjskotrgovinski deficit veći od 500 milijuna eura. Budući da ova visokodohodovna proizvodnja zahtijeva iznimno skupe investicije, a udio potpora po površini u prihodu voćara iznosi tek 3 % u odnosu na 42 % kod ratara, razvoj sektora i rješavanje problema skupih osiguranja od klimatskih šteta nisu mogući bez znatno snažnije pomoći države“, kazao je Kovačević.