Ukrajinski udari duboko u ruskoj pozadini otkrivaju novu fazu rata, a posljedice se sve snažnije osjećaju na okupiranom Krimu.
Rat u Ukrajini ulazi u novu i sve neizvjesniju fazu. Naime, dok ruske snage nastavljaju napade na ukrajinske gradove, Kijev posljednjih mjeseci sustavno prenosi sukob duboko iza bojišnice, gađajući prometnu, energetsku i vojnu infrastrukturu koja održava ruski ratni stroj.
Najnoviji val ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama ponovno je pogodio područje Moskve. Ruske vlasti tvrde da su tijekom noći oborile ukupno 301 dron, od čega gotovo 60 na prilazima glavnom gradu. Zbog sigurnosne prijetnje privremeno su bili zatvoreni pojedini moskovski aerodromi, što je izazvalo kašnjenja i poremećaje u zračnom prometu.
Iako Kremlj naglašava učinkovitost protuzračne obrane, činjenica da se napadi redovito događaju u blizini Moskve pokazuje kako Ukrajina sve uspješnije pogađa ciljeve daleko od prve crte bojišnice.
“Gotovo je”: Krim ostao bez goriva za građane
Još dramatičnije posljedice osjećaju se na okupiranom Krimu, gdje su proruske vlasti donijele izvanrednu odluku o gotovo potpunoj obustavi prodaje goriva civilima i privatnim tvrtkama.
Sergej Aksjonov, čelnik poluotoka kojeg je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine, objavio je da od 21. lipnja benzinske postaje više ne smiju opskrbljivati građane, već isključivo državne službe i institucije odgovorne za funkcioniranje ključnih sustava.
“Gorivo će se isporučivati samo državnim agencijama odgovornima za održavanje ključnih usluga i osiguravanje sigurnosti“, poručio je Aksjonov u videoobraćanju objavljenom na Telegramu.
Iako nije doslovno proglasio potpuni kolaps opskrbe, njegova poruka mnogima je zvučala kao javno priznanje onoga o čemu se na Krimu već tjednima govori – goriva jednostavno više nema dovoljno.
Ukrajina sustavno uništava ruske opskrbne pravce
Nestašica nije nastala preko noći. Ukrajinska vojska posljednjih mjeseci intenzivirala je napade dronovima srednjeg dometa na cisterne, skladišta goriva, mostove i prometne koridore koji povezuju Krim s Rusijom.
Poluotok je logistički iznimno ranjiv. S ruskim kopnom povezan je praktički samo preko Kerčkog mosta te kopnenog koridora kroz okupirana područja južne Ukrajine. Upravo su ti pravci posljednjih mjeseci postali jedna od glavnih meta ukrajinskih udara.
Posebno su važni mostovi koji povezuju Krim s okupiranim dijelovima Hersonske oblasti. Nakon više napada ruske su snage morale postavljati privremene pontonske prijelaze kod Čonhara i Heničeska kako bi održale protok vojne opreme i goriva.
Vojni analitičari smatraju da Kijev pokušava stvoriti svojevrsni logistički obruč oko Krima, pretvarajući poluotok iz sigurne pozadine u izolirano vojno područje čije održavanje postaje sve skuplje i složenije.
Turistička sezona pred kolapsom, stanovnici napuštaju poluotok
Problemi s gorivom dodatno pogađaju gospodarstvo koje je već teško stradalo zbog rata. Krim je desetljećima živio od turizma, no ovogodišnja sezona pokazuje se jednom od najlošijih od početka ruske okupacije.
Brojni stanovnici i vlasnici privatnih smještaja upozoravaju na drastičan pad dolazaka turista, dok sve veći broj ljudi pokušava napustiti poluotok zbog nesigurnosti, učestalih zračnih uzbuna i sve lošije opskrbe.
Nekadašnja slika Krima kao sigurnog turističkog odredišta pod ruskom kontrolom sve se brže urušava pod pritiskom rata.
“Sankcije dugog dometa” protiv ruskog ratnog stroja
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je kampanju napada na rusku energetsku infrastrukturu kao “sankcije dugog dometa” protiv države koja velik dio ratnih troškova financira prihodima od nafte.
Prema ukrajinskim tvrdnjama, posljednjih dana pogođena su logistička postrojenja za transport nafte u ruskoj Krasnodarskoj oblasti, skladišta goriva u Kerču te više vojnih objekata i radarskih sustava protuzračne obrane.
Zelenski je nakon najnovijih ruskih napada poručio da će Ukrajina nastaviti širiti pritisak na ruski teritorij.
“Rat ćemo vratiti u Rusiju“, poručio je ukrajinski predsjednik, naglasivši da Moskva mora osjetiti posljedice sukoba koji je sama pokrenula.
Diplomacija u slijepoj ulici
Dok se rat širi izvan tradicionalnih linija bojišnice, diplomatski napori praktički su zamrli.
Pokušaji pokretanja novih mirovnih inicijativa posljednjih su mjeseci izgubili zamah, dok su međunarodna pozornost i američka diplomacija usmjereni na krize na Bliskom istoku. Istodobno, Kijev i Moskva ostaju duboko podijeljeni oko ključnih pitanja, prije svega teritorijalnog statusa okupiranih područja.
Zbog toga vojni analitičari procjenjuju da će se borbe nastaviti tijekom cijele godine, a da će logistika, energetska infrastruktura i prometni koridori postajati sve važnije mete obje strane.
Najnoviji događaji na Krimu i oko Moskve pokazuju da se rat više ne vodi samo na bojišnici. Sve češće vodi se kroz opskrbne lance, skladišta goriva, mostove i prometne pravce – upravo ondje gdje jedna moderna vojska postaje najranjivija.