Projekt poticanja novinarske izvrsnosti, koji je prije šest godina pokrenula Agencija za elektroničke medije (AEM) na inicijativu Anite Malenice, ove je godine privukao rekordan broj prijava – 291, a taj broj bi se, s obzirom na to da prijave pristižu i poštom, još mogao povećati. Riječ je o najvećem broju prijava od pokretanja projekta 2020. godine, i to je podatak koji ne treba čitati samo kao statistiku – on je izravan signal da je novinarima i novinarkama ovakav vid podrške prijeko potreban, te da bi sredstva namijenjena projektu trebalo povećati barem u istom razmjeru u kojem raste interes struke za njim. Kada se broj prijava iz godine u godinu penje ovim tempom, a sredstva ostaju ograničena, pitanje više nije treba li ovaj projekt, već koliko bi velik mogao i trebao biti.
Postoji jedna rečenica koja se u novinarskim redakcijama ponavlja sve češće, a glasi gotovo kao priznanje krivnje: “Nemamo vremena za to.” Nema vremena za odlazak na teren, za treći telefonski poziv koji bi potvrdio informaciju, za mjesec dana praćenja jedne teme dok se ne razotkrije do kraja. Novinarstvo se, u velikom dijelu svijeta, a ne samo u Hrvatskoj, sve više pretvara u brzu vrpcu prenošenja tuđih izjava, priopćenja i stavova – često upravo onih koji financiraju medij u kojem se objavljuju.
U takvom okruženju, projekt koji je prije šest godina pokrenula Agencija za elektroničke medije (AEM) djeluje skoro pa kao anomalija. Riječ je o Projektu poticanja novinarske izvrsnosti, inicijativi koja novinarima i novinarkama omogućuje ono što im svakodnevna profesija sve rjeđe dopušta – vrijeme, prostor i sredstva da se temi posvete onako kako ona zaslužuje.
Žena koja je prepoznala da nešto nedostaje
Iza projekta stoji Anita Malenica, danas članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica ovog programa, no prije svega – novinarka. Karijeru je gradila desetljećima preko gotovo dvanaest godina provedenih u redakciji unutarnje politike Slobodne Dalmacije, gdje je izvještavala iz Sabora, Vlade i Ureda predsjednika kao jedna od najmlađih izvjestiteljica svoje generacije. Karijeru je nastavila u Večernjem listu kao izvjestiteljica, komentatorica i autorica, a iskustvo je prenosila i kao gostujuća predavačica na temama vezanim za novinarstvo. Malenica se okušala i pred kamerama televizije Z1 u vlastitoj emisiji, u kojoj je pokazala da intrigantna pitanja ne prestaju zbog financiranja.
Ono što njenu biografiju razlikuje od stotina drugih jest trenutak u kojem je Malenica, sada iz pozicije u kojoj kreira medijsku politiku, odlučila vratiti nešto što je kao novinarka sama osjetila da nedostaje – prostor za istraživačko novinarstvo, za priče koje se ne mogu ispričati u tri pasusa do podneva. Projekt poticanja novinarske izvrsnosti pokrenula je 2020. godine, u jeku pandemije, u trenutku kada je novinarska profesija, već dugo iscrpljena egzistencijalnom krizom medija, dobila još jedan udarac.
Zašto je ovo važno – i zašto baš sada
Kvaliteta jednog društva ogleda se, među ostalim, u kvaliteti njegovog novinarstva. Po tome kako mediji izvještavaju, koje teme otvaraju i koliko duboko ulaze u njih, prepoznaje se koliko je neko društvo zrelo, informirano i sposobno za dijalog. Novinarstvo nije samo prijenosnik informacija – ono oblikuje javno mnijenje, uči građane da razumiju svijet oko sebe, postavlja pitanja koja vlast često ne želi čuti i, kad funkcionira kako treba, djeluje nepristrano, bez obzira na to čije interese pri tome dotiče.
Problem je u tome što sve više medija danas funkcionira po drugačijoj logici. Sadržaj se prečesto svodi na prenošenje stavova vlasnika medija, na poziciju koja se unaprijed zna prije nego što je tema i otvorena. Ono što se predstavlja kao novinarstvo nerijetko je zapravo marketing političke opcije koja medij financira, ili jednostavna podjela na “lijevo” i “desno” u kojoj nijedna strana ne istražuje, već samo potvrđuje već zauzeto stajalište svoje publike. U takvom sustavu nestaje prostor za nešto što bi se moglo nazvati pravim novinarskim nervom – onim osjećajem koji novinara natjera da uđe u priču, da je istraži do kraja, prije nego što je ispriča.
Upravo je taj nedostatak prostora za dubinsko, istraživačko novinarstvo Anita Malenica prepoznala kao ključni problem suvremene struke. AEM je kroz Projekt poticanja novinarske izvrsnosti novinarima dao ono što im svakodnevni posao sve rjeđe dopušta – vrijeme i sredstva da se temi posvete u potpunosti, da osjete priču, uđu u nju i prenesu je čitatelju na način koji ostaje trajno relevantan. Jer dobro ispričana priča, za razliku od dnevne vijesti, ne gubi na vrijednosti s vremenom – ona ostaje aktualna i godinama nakon objave.
Brojke koje govore više od riječi
S današnjim danom u AEM je za ovogodišnji ciklus projekta zaprimljeno 291 prijava novinarki i novinara. Rok za predaju istekao je 8. lipnja, no kako prijave stižu i poštom, taj broj bi se u danima koji slijede mogao još povećati.
Usporedba s prethodnim ciklusima govori sama za sebe. Kada je projekt pokrenut 2020. godine, prijavilo se 138 novinara. Prošle, 2025. godine, taj broj je narastao na 259. Iz godine u godinu raste i broj prijava, ali i interes elektroničkih publikacija na kojima novinari objavljuju svoje odabrane projekte – znak da struka prepoznaje vrijednost koju ovakav rad nosi.
U šest godina postojanja, kroz Projekt poticanja novinarske izvrsnosti dodijeljeno je više od milijun eura bespovratnih sredstava, a rezultat je više od 670 novinarskih serijala objavljenih u preko 5.000 članaka, raspoređenih na više od 200 portala širom Hrvatske.
Možda najupečatljiviji pokazatelj uspjeha projekta dolazi od samih čitatelja. Anketa provedena 2023. godine među pružateljima elektroničkih publikacija pokazala je da su pojedini članci objavljeni u okviru projekta zabilježili i više od trideset tisuća pregleda – brojku koja višestruko, i to značajno, premašuje prosječnu čitanost ostalih sadržaja na istim portalima. U vremenu kada se tvrdi da publika ne želi duge, ozbiljne tekstove, ovi podaci govore upravo suprotno – čitatelji prepoznaju i traže kvalitetu kad im se ona ponudi.
Priče koje žive vječno
Vrijednost ostvarenih novinarskih serijala ne mjeri se samo brojem pregleda. Mnogi od radova nastalih u okviru projekta dobili su strukovne nagrade nakon objave, dokaz da je riječ o sadržajima koji se mjere s najvišim profesionalnim standardima. Neke od priča nadišle su i medijski format – postale su polazište za knjige, pokrenule društvene inicijative, a pojedine su nadahnule i dokumentarne filmove.
Svaki ciklus projekta dodatno se obilježava Zbornikom izabranih radova koji AEM objavljuje godišnje, a u kojem je svaki ostvareni novinarski serijal zastupljen jednim odabranim člankom. Svi objavljeni tekstovi pri tome ostaju trajno dostupni na mrežnim stranicama Agencije – što znači da priče koje su nastale zahvaljujući ovom projektu ne nestaju u beskonačnom protoku dnevnih vijesti, već postaju dio trajnog arhiva o temama koje su, u trenutku objave i godinama poslije, oblikovale javnu raspravu u Hrvatskoj.
U vremenu kada se novinarstvu sve češće predbacuje gubitak dubine, projekt koji je pokrenula Anita Malenica podsjeća na nešto jednostavno, ali presudno – kada se novinarima vrati vrijeme i poštovanje koje njihov posao zaslužuje, rezultat je novinarstvo koje ne samo da informira – nego i traje.