Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini podržala su 83 zastupnika. Dokument poziva na zaštitu legitimnog političkog predstavljanja Hrvata, osuđuje izborni inženjering te potvrđuje potporu europskom putu Bosne i Hercegovine.
Hrvatski sabor u srijedu je, posljednjeg dana proljetnog zasjedanja, izglasao Rezoluciju o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju je predložio Domovinski pokret. Za Rezoluciju su glasala 83 zastupnika, troje je bilo suzdržano, jedan zastupnik glasao je protiv, dok se zastupnici lijeve oporbe nisu uključili u glasovanje.
Protiv Rezolucije glasala je Dalija Orešković (DOSiP), suzdržani su bili dvoje zastupnika SDSS-a te zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Uz vladajuću većinu, potporu su dali i nezavisni zastupnici Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić, zastupnici Mosta te Ivica Baksa (NPS).
Penava: Hrvatska šalje jasnu poruku
Predsjednik Domovinskog pokreta i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava poručio je kako usvojena Rezolucija predstavlja jasnu političku poruku da Republika Hrvatska neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u Bosni i Hercegovini. Naglasio je kako je posebno zadovoljan činjenicom da u Hrvatskom saboru postoji široki konsenzus oko temeljnih načela – jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH te potpore europskom putu te države.
“Iščitavajući nastupe predstavnika unitarističke politike unutar BiH, njih dogovor s Hrvatima ne zanima, nastavljaju raditi na dekonstituiranju položaja hrvatskog naroda u BiH. S ovom Rezolucijom jasno poručujemo da ćemo se tome znati suprotstaviti“, rekao je Penava.
Dodao je kako je za Domovinski pokret posebno važno što se u preambuli Rezolucije ističe povijesna uloga Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane u obrani hrvatskih prostora u Bosni i Hercegovini.
Što donosi Rezolucija?
Rezolucija kroz devet točaka poziva Vladu Republike Hrvatske da nastavi pružati političku, financijsku i diplomatsku potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini te da u međunarodnim institucijama aktivno zagovara njihovu punu političku ravnopravnost. Hrvatski sabor pritom podupire izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH, uključujući prijedlog uspostave zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U dokumentu se također osuđuju pozivi na izborni inženjering kojim bi se preglasavanjem Hrvata utjecalo na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izaslanika u domovima naroda i drugih tijela vlasti. Rezolucijom se Hrvate s državljanstvom Bosne i Hercegovine poziva da izađu na opće izbore 4. listopada kako bi ostvarili pravo na legitimno političko predstavljanje, dok se Vladu RH poziva na nastavak korištenja svih političkih, pravnih i diplomatskih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama radi zaštite njihovih interesa.
Raspudić i Most: Rezolucija je “razvodnjena”
Iako su podržali donošenje Rezolucije, dio oporbe smatra kako je konačni tekst znatno ublažen tijekom usuglašavanja s HDZ-om. Nino Raspudić ocijenio je kako je od izvornog prijedloga ostalo vrlo malo.
“Od sedam sadržajnih točaka koje je sadržavao izvorni prijedlog, šest i pol je odstranjeno i dobili smo jednu vrlo razvodnjenu Rezoluciju. Podržat ćemo je i ovakvu jer nam je važno da se hrvatsko pitanje uopće spominje“, rekao je.
Sličan stav iznio je i Most, čiji su zastupnici podnijeli osam amandmana, uključujući prijedloge za koje tvrde da ih je Domovinski pokret zagovarao prije dogovora s HDZ-om. Svi su amandmani odbijeni. Nikola Grmoja ustvrdio je kako je Ivan Penava “morao odustati od svih bitnih zahtjeva pod pritiskom Andreja Plenkovića“, nakon čega je zastupnik Hrvoje Zekanović tijekom rasprave preko mobitela pustio snimku na kojoj se čuje Grmojin povik “Svi za Komšića”, što je izazvalo novu polemiku u sabornici.
HDZ: Hrvatska nikada nije snažnije zastupala Hrvate u BiH
HDZ-ovi zastupnici odbacili su kritike da je Rezolucija oslabljena. Dario Pušić poručio je kako Hrvatska od završetka Domovinskog rata nikada nije snažnije zastupala interese Hrvata u Bosni i Hercegovini nego danas. “Dolaskom Andreja Plenkovića na mjesto predsjednika Vlade hrvatsko pitanje u BiH podignuto je na europsku razinu, a rezultati su itekako vidljivi“, rekao je.
Nevenko Barbarić upozorio je kako Hrvatskoj nisu potrebne nove podjele ni radikalizacija odnosa u Bosni i Hercegovini. “Treći entitet ili posebna izborna jedinica teme su o kojima se govori desetljećima, ali Hrvatskoj trebaju partneri i prijatelji u BiH te međunarodnoj zajednici, a ne novi sukobi“, poručio je.
Usvajanjem Rezolucije Hrvatski sabor još je jednom potvrdio potporu političkoj ravnopravnosti Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini te obvezao Vladu da nastavi aktivno koristiti političke i diplomatske mehanizme radi zaštite njihovih prava.